Izložba Orašar – najljepša božićna bajka donosi slojevito koncipiranu priču o slavnoj povijesti planetarno popularnog baleta, počevši od njegove praizvedbe sve do današnjih dana. Autorski trolist ovog velikog izložbenog projekta čine Vesna Ledić (autorica ideje i voditeljica projekta), dr. sc. Arijana Koprčina (autorica i kustosica izložbe) i Saša Šekoranja (autor postava izložbe), u suradnji s brojnim muzejskim djelatnicima i vanjskim stručnim suradnicima.

Zahvaljujući partnerstvu gradova prijatelja Zagreba i Sankt Peterburga, ostvarena je odlična suradnja zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt s Državnim muzejom za kazalište i glazbu iz Sankt Peterburga, koji je ovom jedinstvenom prigodom iz svoje bogate riznice prvi put jednoj inozemnoj instituciji posudio nadasve dragocjene artefakte sa sanktpeterburške praizvedbe baleta Orašar (originalni scenografski kartoni, skice za kostime, fotografije i nekoliko također izvornih kostima).

Posudba Državnog baleta iz Berlina, točnije iz obimnog fundusa njihove produkcije Orašara – postavljenog 2013. u koreografiji Vasilija Medvedeva i Jurija Burlake – osobito je zanimljiva jer je njihovo raskošno uprizorenje Orašara bilo vrlo dosljedno koncipirano kao vjerna rekonstrukcija izvornih scenografskih rješenja i originalne koreografije iz 1892. godine, čime je u ovom našem vremenu uspješno dočaran izvorni duh prvog sanktpetrburškog uprizorenja tog najpopularnijeg baleta Petra Iljiča Čajkovskog.

Jednako je značajna i posudba koju je MUO dobio iz Zaklade milanskog Teatro alla Scala. Posebnost tih milanskih kostima iz 1967. godine leži u činjenici da su specijalno kreirani za Scalinu ambicioznu produkciju Orašara, koji je tom prigodom prvi put zaživio u koreografiji znamenitog ruskog baletana Rudolfa Njurejeva.

Ova kompleksna izložba Muzeja za umjetnost i obrt donosi i izbor iz kolekcije kostima Belinde Wright, primabalerine Londonskog festivalskog baleta, kasnije preimenovanog u Engleski nacionalni balet. Nakon smrti Belinde Wright, zbirku je 2007. naslijedio njezin dugogodišnji plesni i životni partner – Hrvat Jelko Jureša.

Ovogodišnje dvostruko (scensko i izložbeno!) izdanje zagrebačkog Orašara među inim će biti zapamćeno i po odličnoj suradnji dviju – i u lokacijskome smislu – susjednih ustanova u kulturi – Hrvatskog narodnog kazališta i Muzeja za umjetnost i obrt, koji vrhunskom scenskom ali i jedinstvenom muzeološkom prezentacijom tog remek-djela klasičnog baleta grad Zagreb velikim slovima upisuju na kulturnu kartu svijeta.

izvor i slika: https://www.muo.hr/