Zajednička poljoprivredna politika treba biti poštena, zdrava, okolišno održiva i globalno odgovorna te usklađena s ostalim politikama, zaključak je diskusije koju je inicirala svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF

ZAGREB -  U tijeku je javna rasprava o budućnosti našeg sustava uzgoja i proizvodnje hrane, koju je početkom ožujka pokrenula Europska komisija i u kojoj mogu sudjelovati svi građani. Kako je to jedinstvena prilika da se napokon promijeni Zajednička poljoprivredna politika EU, organizacije WWF, BirdLife i European Environmental Bureau pokrenuli su kampanju „Recite DA zemlji od koje živimo“ kojom su pozvali sve stanovnike EU da sudjeluju u javnom savjetovanju. Ta kampanja je ujedno i izravan povod okruglom stolu koji se danas održao u zagrebačkoj Makronovi, a koji je organizirala svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u suradnji s udrugama Biom i Ecologica te trgovinama bio&bio.

Udruge su jednoglasne u prepoznavanju Zajedničke poljoprivredne politike kao jedne od najstarijih, najutjecajnijih ali i najskupljih politika Europske unije, koja je poražavajuća za klimu i okoliš, uzrokuje nestanak biljnog i životinjskog svijeta, šteti zdravlju, a k tome je loša i za male i srednje poljoprivrednike kao i za ruralne zajednice. Njezina promjena izravno bi utjecala na poboljšanje života i rada naših poljoprivrednika.  

Na okruglom stolu se raspravljalo o dobrim i lošim stranama ZPP-a, o nedostatku usklađivanja te politike s ostalim politikama, kao i o činjenici da je ZPP rađena za zemlje EU15 te da nije u svemu usklađena s našim potrebama. Hrvatska je počela primjenjivati ZPP 2015. godine i unutar zadanog okvira je osmislila vlastiti program.

U diskusiji koju je vodila Petra Boić Petrač iz WWF Adrije sudjelovali su predstavnica Hrvatske agencije za okoliš i prirodu Ivana Ilijaš, nositelj OPG-a Jug Alojs Jug, Sonja Karoglan Todorović iz udruge Ecologica, Vedran Lucić iz udruge BIOM te Zlatko Pejić, direktor trgovina bio&bio. U svojim su se izlaganjima usuglasili da izmijenjena ZPP mora biti poštena prema poljoprivrednicima i ruralnim zajednicama; okolišno održiva osiguravajući čist zrak i pitku vodu, zdravo tlo te raznolikost biljnog i životinjskog svijet; zdrava kroz pozitivan utjecaj na zdravlje i životni standard svih ljudi; te globalno odgovorna u smislu održivog razvoja diljem svijeta i klime našeg planeta.

IZJAVE:

Ivana Ilijaš, HAOP:

U ekološkoj mreži Natura 2000 – europskoj mreži očuvanih područja, oko 1/3 su poljoprivredne površine, dok je 50% poljoprivrednih površina u Hrvatskoj od velike prirodne vrijednosti.

Smatramo da bi poljoprivreda trebala utjecati na ublažavanje klimatskih promjena, čuvati genetsku raznolikost i očuvanje biljnih sorti te poticati bioraznolikost. Stoga je RH je pripremila niz specifičnih mjera za zaštitu prirode te poljoprivredno-okolišne mjere koje su važan instrument za postizanje ciljeva ZPP-a. Ono na čemu treba raditi jest edukacija poljoprivrednika o svim mogućnostima te im prikazati dobrobiti provođenja tih mjera kako bi ih se što više uključilo u njihovoprovođenje.

Sonja Karoglan Todorović, Ecologica: Način na koji se hrana proizvodi i konzumira tiče se svakog od nas. Prehrambeni sustav kojeg uvelike oblikuju mjere poljoprivredne politike utječe i na poljoprivredne proizvođače i na potrošače.  Nažalost, ove mjere često imaju negativan utjecaj  koji se ogleda u lošem materijalnom i socijalnom položaju poljoprivrednih proizvođača i ostalih stanovnika seoskih područja, u vidu degradacije prirode i okoliša, porasta kroničnih bolesti povezanih s hranom te troškova koje snosi društvo u cjelini. Hrvatska bi se trebala zalagati za pojednostavljenje primjene ZPP-a, za potpore koje su prilagođene malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima te za veće potpore poljoprivrednim područjima velike prirodne vrijednosti koja su svakim danom sve više ugrožena, prije svega napuštanjem poljoprivrede.   

Vedran Lucić, BIOM: Zajednička poljoprivredna politika je u zapadnoj Europi rezultirala dramatičnim gubitkom biološke raznolikosti. Nama, kojima se turizam temelji upravo na prirodnim vrijednostima i očuvanim krajolicima, to je nedopustivo. Moramo zaštiti našu prirodu te osigurati egzistenciju malim poljoprivrednicima koji su ključni u održavanju naših tradicionalnih krajobraza.

Zlatko Pejić, bio&bio: Masovna proizvodnja hrane, paradoksalno, ne rješava osnovne ljudske potrebe poput gladi, negativno utječe na zdravlje, te je ekološki neodrživa. Rješenje možda leži u promjeni životnog stila jer na osobnoj razini često osjetimo potrebu za promjenom prije nego li ona dođe do legislative, stvaranja normi itd. S jedne strane vjerujem da se mogu dogoditi pozitivne promjene, ekološkim uzgojem i promjenom politike, ali najveća je snaga u pojedinačnoj promjeni svakoga od nas kako bismo napravili pritisak na institucije, industriju itd. To je ono na čemu godinama radimo i kroz bio&bio sustav – educiramo, motiviramo i potičemo na pozitivne promjene iz osobne perspektive.

Alojs Jug, OPG Jug: U našem je poslovanju potražnja tržišta dovela do problema opskrbe domaćim ekološkim proizvodima te smo pokrenuli proizvođačku organizaciju ECOGOS kako bismo osigurali dovoljno proizvoda koje možemo plasirati na tržište. Trenutno je u njoj 21 član s 190 hektara poljoprivrednih površina – voćarstvo, povrtlarstvo i bobičasti proizvodi. Ekološka poljoprivreda također ima pozitivan utjecaj na otvaranje radnih mjesta, primjerice ja na istoj površini imam 6 stalno zaposlenih ljudi, a konvencionalni OPG jednog ili dva čovjeka.

Petra Boić Petrač, WWF Adria: Tijekom samo tri tjedna kampanje, zahvaljujući zajedničkoj akciji triju međunarodnih nevladinih organizacija ali i više od stotinu lokalnih, potaknuli smo više od 150.000 stanovnika Europe da sudjeluju u javnom savjetovanju Europske komisije. To što su dali svoj glas za zdraviju hranu i čišći zrak dokaz je da je ljudima stalo do ovog problema. Nakon „Krika za prirodu“ kojim smo smo sačuvati zakonodavstvo koje štiti europsku prirodu, ovo je drugo najveće sudjelovanje građana u javnom savjetovanju u povijesti Europske komisije.  

Više o samoj kampanji „Recite da zemlji od koje živimo“ možete saznati na stranicama http://adria.panda.org/kampanje/livingland/ i https://www.living-land.org/

• ZPP provode sve članice EU, a gotovo polovica budžeta, 60 milijardi, odlazi na poljoprivredu i svaki građanin EU dnevno odvaja oko 30 centa za poljoprivredu. Javnost podržava provođenje ZPPa no traži da za taj javni novac dobije javna dobra na dobrobit svih građana. Također izražavaju želju za cjelovitim pristupom, da se poljoprivredna poliktika proširi te da postane i prehrambena politika, ali i da se integrira s ostalim politikama
• Od 2003. do 2013. godine broj poljoprivrednih gospodarstava u EU smanjio se za 28%.
• Opstanak 50% životinjskih vrsta ovisi u poljoprivrednim staništima.
• Izravna ekonomska vrijednost oprašivača u EU je oko 14 milijardi € godišnje.
• Indeks ptica – od 1980. godine na nebu je 300 milijuna ptica manje, a najveći pojedinačni utjecaj na smanjenje broja ptica ima intenzivna poljoprivreda.