ALU PERSPEKTIVA 2020 - „Završna godišnja izložba studenata“  Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj se predstavljaju najbolji studentski radovi nastali tijekom godine kao rezultat nastavnoga procesa otvorena je od 18. do 22. rujna.

Završna izložba odvija se na lokacijama Akademije likovnih umjetnosti u Ilici 85 (glavna zgrada) i Jabukovcu 10. Na izložbi će se moći vidjeti najbolji radovi studenata svih odsjeka akademije -  slikarski, grafički, kiparski, nastavnički, animirani film i novi mediji, konzerviranje i restauriranje umjetnina. Ulaz je besplatan.

Ove je godine Akademija likovnih umjetnosti odlučila nagraditi originalnom studentskom grafikom prvih 113 posjetitelja izložbe.
Izložba će biti popraćena i na mrežnim stranicama Akademije www.alu.hr te Facebook profilu.

Transformacijom tradicionalne završne godišnje izložbe studenata u multimedijalni projekt ALU PERSPEKTIVA, Akademija nastavlja svoju bogatu tradiciju razvoja nove umjetničke prakse i povezivanja između različitih umjetničkih formi. Akademija likovnih umjetnosti kroz projekt ALU Perspektiva otvara se prema građanstvu, ali dodatno i prema stručnoj javnosti.

Prilikom pokretanja projekta ALU PERSPEKTIVA dekan prof.art. Tomislav Buntak izjavio je: „Vjerujemo da je to dobar način da pokažemo kako se na Akademiji likovnih umjetnosti odgajaju generacije novih umjetnika koji će biti sposobni ostaviti svoj pečat u životu Zagreba i Hrvatske.“

O AKADEMIJI LIKOVNIH UMJETNOSTI
Akademija likovnih umjetnosti ove godine obilježava 113. godišnjicu i jedna je umjetničkih akademija 350 godina starog zagrebačkog sveučilišta. Osnovana je kao Viša škola za umjetnost i umjetni obrt na prostoru nekadašnjeg Kraljevskog zemaljskog rodilišta. Početak Akademije bio je organiziran oko rada 6 atelijera tada najpoznatijih likovnih umjetnika (R. Frangeša Mihanovića, R. Valdeca, R. Auera, O. Ivekovića, B. Csikosa Sesije, M. Clementa Crnčića). Nacrte za njih napravio je Herman Bollé, koji je radom na katedrali te izgradnjom Mirogoja, Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt odredio neke temeljne točke zagrebačkog urbaniteta.
Akademija je od svojih početka snažno djelovala na čitav kulturni život Zagreba, a njezini nastavnici i studenti su tijekom godina nastavili oblikovati zagrebački vizualni identitet. Razdoblje od  1920-tih do 1940-tih godina na ALU je obilježeno snažnom osobnošću i radom Ivana Meštrovića, koji je u Akademijinoj ljevaonici odlio i svoje Indijance za Chicago te Grgura Ninskoga za Split. Jedno vrijeme na ustanovi je djelovala i arhitektonska škola Drage Iblera, autora poznatog Drvenog nebodera. Nastavnici ALU autori su i nekih od neprepoznatljivijih zagrebačkih spomenika: Kralja Tomislava, Zlatareva zlata, Augusta Šenoe, Tina Ujevića, Kumice i drugih, ali i spomenika u drugim gradovima (Ranjena golubica u Vukovaru). Neki od njih predstavljali su Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu i drugim poznatim međunarodnim izložbama i smotrama.
Akademija se tijekom svoje duge povijesti mijenjala te otvarala nove odjele i usmjerenja, uvodeći u program nove umjetničke prakse, ali istodobno čuvajući svoje tradicije, primjerice u kvalitetnoj nastavi crtanja.

Na grupnoj fotografiji profesora i dekana (ALU PERSPEKTIVA 2020) s lijeva na desno:  Danko Friščić, Igor Čabraja, Miran Šabić, Peruško Bogdanić, dekan Tomislav Buntak, Maja Rožman