Viktor Ivančić:

BILJEŽNICA ROBIJA K.

Autorica adaptacije i redateljica: Marina Pejnović

Dramaturginja: Dina Vukelić

Pretpremijere: 20. i 21. prosinca 2019.

Premijera: 22. prosinca 2019.

Premijera predstave “Bilježnica Robija K.” Viktora Ivančića u režiji Marine Pejnović održat će se 22. prosinca 2019. u Satiričkom kazalištu Kerempuh.

Kultna satirička kolumna “Bilježnica Robija K.” uglednog pisca i novinara Viktora Ivančića, jednog od suosnivača političko-satiričkog časopisa “Feral Tribune”, drsko i beskopromisno udara po najosjetljivijim mjestima hrvatske stvarnosti već trideset i pet godina - i to iz vizure vječnog učenika trećega razreda, lucidnog i hinjeno naivnog Robija K. Ova subverzivna feljtonistička forma doživjet će svoju scensku inscenaciju, u režiji mlade redateljice Marine Pejnović, upravo u Satiričkom kazalištu Kerempuh kao jedinom žanrovski (satirički) profiliranom teatru na našim prostorima.

Prilagodba feljtona kazališnom mediju rastvorila je jedan ludistički mozaik pomaknutog i grotesknog univerzuma s nestabilnim, a ipak prepoznatljivim karakterima, razbarušenim dijalektalnim i lokalnim govorom, kao i mnogobrojnim aktualnim društveno-političkim temama koje postaju gorko smiješne kada ih se pretvori u situacije na samom rubu apsurda.

Predstava “Bilježnica Robija K.” kazališna je igra koja nikad do kraja ne zakoračuje u kazališnu iluziju, ne dopuštajući gledateljima da zaborave na stvarnost koja ih maljem udara po glavi - od nacionalizma i nacionalističke mitomanije, domoljubnog odgoja u ozračju vala iseljavanja iz Hrvatske, upitnih državotvornih i katoličkih svetinja, potlačenih i tlačitelja, “naših” i “njihovih” pa sve do taloga prošlosti, ratova i različitih -izama. Robi K., kao promatrač, svjedok burnih vremena i neizbježni mali zafrkant, otvara nam vrata u duhovit i okrutan svijet koji je njegov koliko je i naš.

U predstavi igraju Josip Brakus (Robi K.), Željko Königsknecht (Dida), Linda Begonja (Mama, Smilja), Filip Detelić (Tata), Ana Maras Harmander i Matija Šakoronja.

Uz redateljicu i autoricu adaptacije Marinu Pejnović, angažiranu u sklopu sklopu Kerempuhove inicijative afirmacije mlađe generacije redatelja, autorski tim čine dramaturginja Dina Vukelić, kostimografkinja Petra Dančević, scenografkinja Liberta Mišan, skladatelj Josip Maršić, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec te suradnik za scenski pokret Pravdan Devlahović.

VIKTOR IVANČIĆ

Viktor Ivančić rođen je 8. 10. 1960. u Sarajevu. Novinarstvom se počeo baviti početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, najprije u studentskoj štampi, a zatim kao profesionalni novinar. Bio je jedan od osnivača i višegodišnji glavni urednik satiričko-političkog tjednika Feral Tribune iz Splita. List je bio čuven zbog svoje provokativnosti, antiratnog angažmana i otpora nacionalističkom režimu; tjednik je dobio cijeli niz međunarodnih profesionalnih nagrada, a između ostaloga je proglašen i najboljim satiričkim listom na svijetu. Uz novinarske članke, piše romane, priče i eseje. Objavio je sljedeća djela: Bilježnica Robija K. (1995.), Točka na U – slučaj Šakić: anatomija jednog skandala (1998., drugo prošireno izdanje 2000.), Lomača za protuhrvatski blud – ogledi o tuđmanizmu (2003.), Šamaranje vjetra – ogledi o tuđmanizmu (2003.), Vita activa (2005.), Robi K. (2006.), Animal Croatica – ogledi o domoljublju (2007.), Planinski zrak (2009.), Zašto ne pišem i drugi eseji (2010.), Robi K. – treći juriš (2011.), Jugoslavija živi vječno – dokumentarne basne (2011.), Radnici i seljaci (2014.), Sviranje srednjem kursu (2015.), Iza sedam logora u suautorstvu s Hrvojem Polanom i Nemanjom Stjepanovićem (2018.) i Robi K. u pet tomova (2018.). Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a 1984., Nagrada Veselko Tenžera 1992. (skupa s Borisom Dežulovićem i Predragom Lucićem), Nagrada Međunarodne federacije novinara 1996., Međunarodna nagrada za slobodu tiska 1997., Nagrada Olof Palme 1998., Nagrada Joško Kulušić 1999., Nagrada Zlatna golubica za mir 2007., Nagrada Duško Kondor za promicanje građanske hrabrosti 2011., Nagrada Stanislav Marinković 2013. za doprinos profesionalnom novinarstvu,, Nagrada Miodrag Miško Vukmanović 2016. Danas je zaposlen kao kolumnist u tjedniku Novosti; stalno surađuje s nekoliko alternativnih portala na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Živi i radi u Splitu. Član je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog centra P.E.N.-a.

MARINA PEJNOVIĆ

Marina Pejnović rođena je 1992. u Zagrebu. 2010. godine maturirala je u XVI. gimnaziji te je upisala Akademiju dramske umjetnosti. 2013. godine završila je BA studij, a 2018. MA studij Kazališne režije i radiofonije. Režirala je dio trilogije Odbrojavanje – na piru s Držićem i Nalješkovićem  i Geranium na Dubrovačkim ljetnim igrama, Odjenuti gole Luigija Pirandella i Nemreš pobjeć od nedjelje u KMD-u, autorski projekt Kad tad u &TD-u, Nema života na Marsu  Une Vizek i mjuzikl Glazba srca mog u HNK-u Varaždin, autorski projekt prema motivima crtića Bilo jednom… ljudsko tijelo Avantura brokule i češnjaka  i Uljez u kažiprstu u HNK-u Šibenik, autorski projekt Krleža alla Gavella u sklopu Krležinih noći u GK-u Gavella, operu Orfej i Euridika Christopha Glucka u sklopu sveučilišnog projekta između tri umjetničke akademije i TTF-a; sezonu koncerata Tri godišnja doba za Zagrebački ansambl flauta; dječje predstave Zeko traži potočić za ZiM (HNK Zajc i Malik) i Leti, leti u suradnji ZKM-a i Gradskog kazališta u Braunschweigu; Nagrade hrvatskog glumišta 2015., Final 4 SEHA lige u Brestu te ostale evente i ispitne produkcije ADU (Arkulin Marina Držića, Sjećanje vode Shelagh Stephenson, Tri sestre Antona Pavloviča Čehova i diplomsku predstavu  po motivima priča Antuna Šoljana). U sklopu emisija Radio atelje i Radioigra za djecu i mlade na HR3 režirala je više radiodrama i radiodokumentaraca. Asistirala je Dori Ruždjak, Georgiju Pari, Polly Findley, Viti Tauferu, Nanor Petrossian, Krešimiru Dolenčiću, Ozrenu Prohiću i Oliveru Frljiću na kazališnim predstavama, operama, ljetnim festivalima i eventima. 2015. dobila je Dekanovu nagradu i stipendiju Rotary kluba za izvrsnost,  2012., 2013., 2014. i 2015. dobila je skupnu Rektorovu nagradu na opernim projektima Madame Buffault, Orfej i Euridika, Slavuj  i  Carmen triju umjetničkih akademija Sveučilišta u Zagrebu i 2012. dobila je skupnu nagradu Nikola Batušić sa studentima Akademije dramske umjetnosti.

izvor i slika: Kazalište Kerempuh, prosinac 2019.