Na otoku Korčuli održani 7. Dani Pošipa

- Dani Pošipa održani su u duhu pedesete godišnjice zakonske zaštite Pošipa

- Pošip je autohtona sorta otoka Korčule, uzgaja se u središnjem dijelu otoka oko mjesta Smokvica i Čara

- Pošip se odnedavno se proširio i u dalmatinske vinograde izvan otoka.

Na otoku Korčuli održani su sedmi Dani Pošipa, u organizaciji TZO Smokvica, TZG Korčule, Općine Smokvica, Grada Korčule - mjesnog odbora Čara te 13 vinarija, proizvođača Pošipa iz Smokvice i Čare: Baničević-Car, Didovinka, Grošić, Kunjas, Milina, Plasa, Stanojević, Tomašić, Toreta i Vidilo iz Smokvice te PZ Nerica, PZ Pošip i Šain-Marelić iz Čare.

Pošip je jedno od najboljih i najpoznatijih hrvatskih bijelih ‪vina, a dobiva se od istoimene autohtone sorte grožđa porijeklom s ograničenih lokaliteta na području Smokvice i Čare. Prvo je hrvatsko bijelo vino sa zaštićenim geografskim podrijetlom, zaštićeno 1967. g. (prije punih 50 godina!).

Želja organizatora ove manifestacije jest dodatno brendirati Pošip i eno ponudu ovog kraja, ne samo u Hrvatskoj, nego i pokazati turistima bogatstvo vinske ponude koje otok te Smokvica i Čara imaju.

Posebno ističemo činjenicu da su vinari odlučili iskušati još neke stilove, osim svježeg Pošipa. Trenutno je najpoznatiji Pošip vjerojatno Pošip Marco Polo PZ Čare. Međutim, već dulje vrijeme ljubitelji vina itekako cijene Pošipe koji radi Luka Krajančić, a od nedavno je fokusu vinoljubaca i njegov rođak Jakša Krajančić koji vodi PZ Nericu. To su već etablirana vinska imena, ali ove godine posebno su se istaknula tri nova vina s područja Smokvice. Jedno od tih vina je Pošip sur lie vinarije Toreta - "Divno vino, odnjegovano na finom talogu, ali moje mišljenje je da ga je trebalo pustiti još malo u bačvi. Njegovo vrijeme tek dolazi.", kaže Tomislav Stiplošek, vinski novinar, predsjednik udruge G.E.T. Druga dva vina su iz vinarije Milina - Grandeca i Amfora. "Pošip Grandeca je prošao ne predugu maceraciju i time dobio izuzetnu punoću i vrlo ugodnu i neprenaglašenu aromatiku. Umjerenog je alkohola te fino je zaokružen i izbalansiran. Na kraju, po meni najbolji Pošip ove godine je Pošip Amfora, također vinarije Milina. Bio sam skeptičan može li Pošip uopće iz amfore dati željeni rezultat - to vino pratim od njegovog početka, a sada, kad je ugledalo svijetlo dana i dobilo atraktivnu bocu, mogu samo reći: Kapa do poda!", komentirao je Stiplošek. Kako se radi o berbi 2015., na tržištu od ove 2017. godine, a prvi vrhunski Pošip sa zaštićenim geografskim podrijetlom je bio iz berbe 1965., tako je Ante Milina svoj Pošip Amfora posvetio pedesetoj godišnjici zaštite Pošipa.

Ovogodišnji, sedmi po redu Dani Pošipa, svečano su otvoreni u Čari. U vinarijama su, tijekom Dana otvorenih vrata, dostupni letci s popisom vinarija i brendirane degustacijske čaše, s kojima gosti mogu posjetiti sve otvorene vinarije te uživati u ponajboljim Pošipima i drugim vinima.

Završna večer, Noć vina održala se u Brni, gdje je svoja vina predstavilo 13 vinara, proizvođača Pošipa iz Smokvice i Čare, a posjetitelji su, osim u vinima, uživali u nastupu klape Puntamika i gastro specijalitetima.

Ako niste bili na Danima Pošipa ove godine, svakako dođite na sljedeće, bit će još bolji.

Tradicija vinogradarstva i vinarstva na otoku Korčuli, a posebno u Smokvici i Čari, datira još iz 4. st.pr.Kr., od vremena starih Grka. Razvoj vinogradarske proizvodnje odvijao se na otoku kroz stoljeća, a rezultat toga su visokokvalitetna vina, prvenstveno Pošip - jedno od najboljih hrvatskih bijelih vina. Rad u polju i proizvodnja vina u Smokvici i Čari su oduvijek su bili tradicija i način života lokalnog stanovništva, a o tome svjedoče brojni dokazi i nepregledne površine smokvičkih i čarskih vinograda. Danas se ova mjesta mogu pohvaliti vrhunskim vinima, nadaleko poznatima u Hrvatskoj i svijetu.

Ove godine obilježava se 50. obljetnica zaštite Pošipa, autohtone sorte vina otoka Korčule koje je i svojevrsni raritet. To je jedno od prvih bijelih vina u Hrvatskoj koje zaštićeno zakonom, a prvi put se spominje još u drugoj polovici 19. stoljeća u Smokvici kada je vinar po imenu Tomašić "Barbaca" Marin pok. Marina krčeći šumu u kanjonu Stiniva pronašao samoniklu lozu koja ga je zainteresirala zbog svog neobičnog okusa i arome. Porezao je prutove i umnožio je na svom vinogradu na lokaciji "Punta Sutvara". I danas na tom području postoje matični trsovi koji su se održali zahvaljujući pjeskovitom tlu koje filoksera nije mogla napasti.

Sam naziv Pošip nastao je zbog oblika bobice, koja je produljena, a osnovni alat za pripremu terena i krčenje je mašklin koji ima tupi dio (pal) i šiljasti dio (šip). Pošip se uzgaja u središnjem dijelu otoka oko mjesta Smokvica i Čara, a odnedavno se proširio i u dalmatinske vinograde izvan otoka

izvor: G.E.T. - udruga za kulturu stola, Zagreb