Tvrtka Hidroenergetska postrojenja d.o.o. obavijestila je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da odustaje od postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za izgradnju male hidroelektrane na rijeci Krupi (mHE Krupa). Time je investitor de facto odustao od projekta u Parku prirode Velebit, što su pozdravile brojne hrvatske udruge za zaštitu prirode.    

Stručnjaci iz udruga BIOM, Eko Pan, HDZPP i WWF već su u rujnu poslali svoje mišljenje o planiranoj  mHE Krupa, u kojem su izrazile snažno protivljenje korištenju rijeke Krupe u hidroenergetske svrhe. Rijeka Krupa je najveća pritoka rijeke Zrmanje i sastavni dio Parka prirode Velebit, a ujedno je i dio europske ekološke mreže Natura 2000. Izgradnja hidroelektrane u zaštićenom području imala bi velik utjecaj na ekologiju i prirodne karakteristike, zbog kojih je područje i stavljeno pod domaću i međunarodnu zaštitu.      

„Odluka investitora da se povuče iz ovog projekta je više nego dobrodošla, jer je jedina ispravna kako bi se sačuvao jedan od temeljnih prirodnih fenomena zbog kojih je Park prirode Velebit i proglašen, a to su sedrene barijere. I stručno vodstvo Parka također je bilo protiv izgradnje mHE Krupa, što su jasno rekli i samom investitoru“, ističe Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata u WWF Adria.

Privatni investitor planirao je izgraditi hidroelektranu snage 1,6 MW s branom visine 1,5 m i dužine 45 m te cjevovodom dužine 170 m kojim bi se preusmjeravalo tok rijeke na turbinu. Cijeli zahvat utjecao bi na dno rijeke u površini od 2.000 m2, što je otprilike pet košarkaških terena, u velikoj većini prirodnih sedrenih barijera. Područje je toliko nepristupačno da je investitor razmišljao čak o gradnji pomoću helikoptera bez da bi se zapitao o utjecaju buke helikoptera, vrtloga zraka, te samih ispušnih plinova na prirodu i životinjski svijet ovog zaštićenog područja.

„Ne samo da se gradnjom hidroelektrana uništavaju zaštićena područja, već se ovakvim planovima poništava i sama svrha i koncept zaštićenih područja. Koji je smisao da nešto proglasimo parkom prirode, ako poslije uništavamo temeljne prirodne fenomene zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje”, pita se Tibor Mikuška, voditelj projekata u Hrvatskom društvu za zaštitu ptica i prirode.

„Vrlo svježe iskustvo s rijeke Mrežnice i njenog slapa Šušnjar, na kojem se nažalost izgradila mala hidroelektrana, koja je prouzrokovala degradaciju tog lokaliteta i nagrđivanje krajolika, pokazuje da kad se jednom dozvoli gradnja malih hidroelektrana na takvim mjestima, vrlo se brzo zaboravi na uvjete zaštite prirode i okoliša“, upozorio je Denis Frančišković iz udruge Eko Pan.

izvor: WWF Adria