Više od 1.300 djece i mladih iz 17 osnovnih i 5 srednjih škola te jednog vrtića i Hrvatske uz gosti iz Slovenije - učenike iz Metlike i Črnomelja u samo jednom danu (od ukupno dva organizirana koncerta) slušalo je Simfonijski i jazz orkestar Hrvatske radio televizije, maestra Alan Bjelinskog, sopranisticu Kristinu Kolar  te voditelja i jazz pjevača Marka Tolja u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Cilj -  povesti u petak (01. 12.) i subotu (02. 12.) kroz dva koncerta, mladu publiku na predivno glazbeno putovanje uz glazbu Wolfganga Amadeusa Mozarta, Ludwiga van Beethovena, Petra Iljiča Čajkovskog, Miljenka Prohaske, Georga Gershwina, Larsa Möllera, Van Halena, Johanna Straussa ml., Irvinga Berlina pod geslom - Kad orkestar i publika zaplešu u ritmu klasike i jazza, u ritmu srca!

U misiji Hrvatske glazbene mladeži približiti klasičnu i jazz glazbu i to na dopadljiv, maštovit i zanimljiv način prihvaljiv nadolazećim naraštajima. Djeci i mladima omogućeno je ovim koncertima da dožive ljepotu glazbene umjetnosti te da kao jedna cjelina, publika, usvoje i pravila kulturnog ponašanja.

Jer "Glazba je otkriće veće od sve mudrosti i filozofije", izrekao je prije dvjestotinjak godina veliki glazbeni umjetnik Ludwig van Beethoven.
Glazbena umjetnost progovara mnogim izrazima. Klasična glazba ima dugu, višetisućljetnu tradiciju postojanja, a na programu u Lisinskom predstavio ju je Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije koji je u svojih gotovo devet desetljeća postojanja odsvirao mnoga djela  klasične glazbe.

Iako puno mlađa, jazz glazba, nastala prije više od jednog stoljeća, osvojila je mnoge poklonike svojim posebnim stilom i improvizacijama, a nju je danas predstavio Jazz orkestar HRT-a koji svojim djelovanjem čuva i razvija ovaj glazbeni izričaj. Ta dva orkestra i dva glazbena žanra povezao je jedan dirigent, Alan Bjelinski, uz pomoć Lucije Stanojević, violinistice koja se ovaj put našla u ulozi voditeljice.

Stari su Grci smatrali da je glazba dio cjeline umjetnosti, kojoj su pripadali pjevanje, sviranje i ples, a zaštitnice umjetnosti bile su muze, božice umjetnosti i znanosti.

Tako su Hrvatska glazbena mladež i Hrvatska radio televizija u hramu glazbe Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u svom programu, sviranje i pjevanje nadopuniti plesom. Dvanaestogodišnja Lucia Kaplowitz koja se uspješno bavi stepom, svira violinu, sama koreografira svoje plesne točke obula je posebne cipele s metalnim pločicama na potplatima kako bi otplesala step,a učenici zagrebačke Škole za klasični balet otplesali su Tritsch-Tratsch-Polku skladatelja Johanna Straussa ml., prozvanog "kraljem valcera" jer je obilježio život habsburškog Beča u drugoj polovini 19. stoljeća, koji su ostali zaštitni znak grada na Dunavu do današnjih dana. Njegovim elegantnim valcerima (najpoznatiji je Na lijepom plavom Dunavu) i polkama započinje svaka nova godina u Beču što mogu pratiti televizijski gledatelji diljem svijeta. A bez zvukova pjesme White Christmas u najrazličitijim aranžmanima ne možemo zamisliti predbožićno i božićno vrijeme. Tako je bilo s djecom i mladima u Lisinskom.

Klasične, jazz, rock, popularne ili skladbe koje druge vrste, bilo da se sviraju, pjevaju ili plešu, dio su velike cjeline glazbe i u njenoj trajnosti ostaju sačuvane za sva vremena i sve generacije ako su svojim umjetničkim izrazom osvojile srca i dušu slušatelja te, kako je Beethoven poručio, na najplemenitiji način povezale ljude.

izvor. Hrvatska muzička mladež