HRVATI KOJI SU OSVOJILI ARKTIK:

U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvara se velika izložba o hrvatskim pomorcima koji su preživjeli dvije godine zarobljeni u ledu te promijenili svjetsku znanost

Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija, malo tko zna da su upravo hrvatski mornari prije više od 150 godina sudjelovali u ekspediciji koja je zauvijek promijenila razumijevanje polarnih krajeva — i postavila temelje modernih istraživanja klime i leda.

U utorak, 2. lipnja 2026. u 18 sati, u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju otvara se izložba i predstavlja prošireno izdanje pretiska kultne knjige Petra Kuničića iz 1893. godine — „Hrvati na ledenom moru 1872.–1874.“

Projekt zajednički organiziraju Hrvatski prirodoslovni muzej, Lions Klub Quarneroli Lovran i Lions Klub Lenuci Zagreb.

12 Hrvata među 24 člana posade
Priča zvuči kao scenarij za filmski spektakl: austro-ugarska ekspedicija brodom Admiral Tegetthoff kreće prema Arktiku, a već nakon dva mjeseca brod ostaje trajno zarobljen u ledu. Posada dvije godine i tri mjeseca preživljava polarne noći, ekstremne uvjete i potpunu izolaciju — bez mogućnosti povratka.

Od ukupno 24 člana posade, čak 12 bili su mornari s Jadrana.

Njihovi zapovjednici, polarni istraživači Carl Weyprecht i Julius Payer, dali su im zajedničko ime — Quarneroli.

Mnogi su tada sumnjali da će “ljudi s toplog Jadrana” moći preživjeti Arktik. No upravo su se hrvatski pomorci pokazali ključnima za opstanak ekspedicije.

Otkriće koje je promijenilo svijet
Ekspedicija je otkrila do tada nepoznati arhipelag Zemlju Franje Josipa sa 191 otokom, ali njezin najveći doprinos bio je znanstveni.

Istraživanja su prvi put dokazala da se arktički led neprestano pomiče pod utjecajem vjetra i morskih struja — otkriće koje je postalo temelj moderne znanosti o ledu, oceanografije i klimatskih istraživanja.

Znanstvenici ekspedicije bilježili su:

kretanje leda i transpolarni drift
dubine Arktičkog oceana
temperaturne i meteorološke promjene
polarnu svjetlost i atmosferske fenomene
arktičku floru i faunu
dinamiku oceana i saliniteta mora
Upravo iz ove ekspedicije nastala je ideja međunarodnih polarnih istraživanja i “Polarnih godina”, koje i danas predstavljaju najveće globalne znanstvene projekte vezane uz Arktik i klimatske promjene.
 

Prof. dr. sc. Tatjana Vlahović, ravnateljica muzeja, ističe kako izložba nadilazi klasičnu povijesnu priču i otvara važna pitanja suvremene znanosti i identiteta:

“Ova izložba pokazuje da su hrvatski pomorci još u 19. stoljeću sudjelovali u jednom od najvećih istraživačkih pothvata svoga vremena; njihova hrabrost, znanje i izdržljivost postali su dio modernih znanstvenih istraživanja Arktika. Posebno nam je važno što kroz ovu izložbu povezujemo povijesnu baštinu s aktualnim temama klimatskih promjena, međunarodne znanstvene suradnje i budućnosti polarnih istraživanja. Hrvatski prirodoslovni muzej ponosan na ovu važnu priču koja zaslužuje međunarodnu vidljivost.”

O knjizi i izložbi govore
Na otvorenju će govoriti:

prof. dr. sc. Tatjana Vlahović u ime Hrvatskog prirodoslovnog muzeja
prof. dr. sc. Sanja Kalambura u ime LK Lenuci Zagreb
Milorad Stanić u ime nakladnika i LC Quarneroli Lovran
urednik knjige Miljenko Smokvina
akademik Mirko Orlić, autor uvodnika trećeg pretiska knjige
Izložba ostaje otvorena do 20. rujna 2026.