10 razloga zašto posjetiti Berlin

Berlin je najveći i glavni grad Njemačke i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije

Berlin je najveći i glavni grad Njemačke i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije. U vrijeme Hladnog rata od 1949. do 1990. bio je podijeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin. Berlin je smješten na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemačke.

Brandenburška vrata

Brandenburška vrata su trijumfalna vrata, simbol njemačkog glavnog grada Berlina. Smještena su na Pariškom trgu i jedina su preostala vrata od vrata izgrađenih kao ulaz u Berlin. Sjeverno od vrata nalazi se Reichstag, a južno od nje stoji Memorijalni centar Europe posvećen Židovima stradalim u Drugom svjetskom ratu. Vrata su spojena s obnovljenom avenijom Unter den Linden koja je izravno vodila do kraljevske rezidencije. Naredbu za izgradnju vrata izdao je pruski kralj Fridrik Vilim II., a gradio ih je arhitekt Karl Gotthard Langhans između 1788. i 1791. godine.

Vrata se sastoje od 12 grčkih stupova u dorskom stilu, po 6 na obje strane. Ovakva kostrukcija dozvoljava prometovanje automobila kroz pet prolaza, dok su pješaci ograničeni na samo dva. Na vratima stoji kvadriga, koju čine bogovi mira u kočiji sa četiri konja. Vrata su visoka 26 m, 65,5 m široka i 11 m dugačka. Uzor za izgradnju Brandenburških vrata bila su atenska vrata Propileji na atenskoj Akropoli. Berlin je poznat po svojoj klasicističkoj arhitekturi.

Reichstag

Reichstag je zgrada u Berlinu, u kojoj je sjedište jednog od dvaju domova njemačkog parlamenta - Bundestaga. Građena je od 1884. do 1894. godine, prema projektu frankfurtskog arhitekta Paula Wallota. Godine 1933. teško je stradala u požaru te je bila izvan upotrebe. Ovaj je požar navodno podmetnuo nizozemski komunist Marinus van der Lubbe, koga su nacisti kasnije pogubili, iako se vjeruje da su nacisti sami zapalili zgradu kako bi optužili komuniste. Nacistička stranka je ovo iskoristila kao povod za čistku „izdajnika“ u Berlinu i zabranu Komunističke partije Njemačke.

Reichstag je u povijesti bio središte i prvi parlament Svetog Rimskog Carstva, Sjeverne Njemačke Konfederacije i Trećeg Reicha do 1933. Danas se njemački parlament naziva Bundestag. Nakon ujedinjenja Njemačke, zgrada je ponovo postala sjedištem njemačkog parlamenta, a velika obnova dovršena je 1999. godine pod vodstvom arhitekta Normana Fostera. Nova staklena kupola na povijesnoj zgradi iz 19. stoljeća reprezentativan je primjer suvremene arhitekture i jedna od najvećih znamenitosti Berlina.

Ulica Kurfürstendamm

Kurfürstendamm (kolokvijalno Ku'damm) je jedna od najpoznatijih avenija u Berlinu. To je vrlo široka, duga ulica a može se smatrati Champs-Elysees u Berlinu - puna trgovinama, kućama, hotelima i restoranima. Konkretno, mnogi modni dizajneri imaju svoje trgovine tamo, kao i nekoliko proizvođača automobila.

Avenija ima četiri linije platana i duga je 3,5 km. Luksuzni butici koji se nalaze na Kurfürstendamm su: Aigner, Bally, Bogner, Bottega Veneta, Brunello Cucinelli, Bvlgari, Burberry, Cartier, Chanel, Chopard, Dolce & Gabbana, Ermenegildo Zegna, Escada, Giorgio Armani, Gucci, Hermes, Hublot, Hugo Boss, Jil Sander, Longchamp, Louis Vuitton, Maybach, Michael Kors, Moncler, Mulberry, Philipp Plein, Porsche Design, Prada, Rolex, Saint Laurent Paris, Salvatore Ferragamo, Valentino, Versace , Wolford te mnogi drugi.

Palača Charlottenburg

Palača Charlottenburg je najveća palača u Berlinu i jedina preživjela kraljevska rezidencija u gradu koji datira iz vremena obitelji Hohenzollern. Sagrađena je 1699. kao ljetna rezidencija za Sophie Charlotte, suprugu kralja Friedricha XI. Posjete Staroj palači su jedino u organiziranim turama. Cijene i vrijeme posjeta variraju za Novo krilo, Orangerie, mauzolej i druge dijelove kompleksa. Muzeji i galerije u i oko palače uključuju Berggruen kolekciju, nasuprot palači, koja sadrži 100 Picassovih djela, kao i reprezentativnu zbirka njegovih suvremenika.

Vrt je dizajnirao 1697. godine u baroknom stilu Simon Godeau na kojeg je utjecao André Le Nôtre, dizajner vrtova u Versaillesu. Dizajn Godeaua se sastojao od geometrijskih uzoraka, s avenijama i opkopima, koji su odvajali vrt od njegovog prirodnog okruženja. Iza formalnog vrta je bilo Jezerce šarana. Prema kraju 18. stoljeća, manje formalan, više prirodno dizajniran vrt je postao pomodan. 1787. godine Kraljevski vrtlar Georg Steiner je redizajnirao vrt u Engleski pejzaž za Friedricha Wilhelma II., radove je nadgledao Peter Joseph Lenné. Nakon Drugog Svjetskog Rata, centar vrta je obnovljen u prijašnji barokni stil.

Potsdamer Platz

Potsdamer Platz je trg u središtu Berlina. Ime je dobio po gradu Potsdamu koji se nalazi u blizini Berlina. Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća Potsdamer Platz bio je jedan od najprometnijih trgova u Europi. Većina zgrada je uništena snažnim bombardiranjem tijekom Drugog svjetskog rata. Kad je Berlin podijeljen na dva dijela poslije rata , trg je također podijeljen na zapadni i istočni dio. Godine 1963. izgrađen je Berlinski zid, ovo je mjesto bilo potpuno izolirano. Poslije pada zida 1989. godine , pjevač Roger Waters organizirao je spektakularni koncert grupe The Wall 21. srpnja 1990. godine, kako bi obilježio ujedinjenje Njemačke i rušenje Berlinskog zida. Potsdamer Platz postao je mjesto održavanja raznih koncerata svjetski poznatih zvijezda.

Poslije 1990. trg je ponovo počeo privlačiti pažnju kao atraktivna lokacija u blizini samog centra grada. Gradske vlasti su odlučile površinu podijeliti na četiri dijela, te ih prodali investitorima. Na njima su izgrađene nove zgrade. Tijekom izgradnje, Potsdamer Platz je postao najveće gradilište u Europi. Među ostalim je podignuto suvremeno zdanje Sony Centar, sjedište tvrtke Sony u Europi. Zgrada se ističe veličanstvenom kupolom u obliku jedara. Otvorena je u lipnju 2000., a projektirao ju je njemačko-američki arhitekt Helmut Jahn. Zgrada predstavlja jedan od najvećih gradskih urbanističkih projekta posljednjih desetljeća te značajan arhitektonski i kulturni doprinos glavnom gradu Njemačke.

Muzejski otok

Muzejski otok (njemački: Museumsinsel) je naziv sjevernog dijela otoka Spreeinsel na rijeci Spree u središtu Berlina, Njemačka, (južni, veći dio otoka, se zove Fischerinsel ili Ribarski otok). Ime je dobio po nekoliko svjetski poznatih muzeja koji danas zauzimaju cijeli sjeverni dio otoka, koja je izvorno bila znanstveno i umjetničko središte pruskog kralja Fridrika Vilima IV. od 1841. god. Ovaj muzejski kompleks je 1999. god. dospio na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Kako je muzejski otok značajno stradao u savezničkom bombardiranju, muzejski otok je još uvijek u procesu obnove, a njegova kolekcija se reorganizira.

Najstariji muzej na otoku je tzv. Stari muzej (Altes Museum) koji je napravljen po nacrtu najvećeg njemačkog klasicističkog arhitekta, K. F. Schinkela, 1830. god. Već 1859. god. dovršen je i Novi muzej (Neues Museum) prema planovima F. A. Stülera, Schinkelovog studenta. Pergamski muzej (Pergamon Museum) je nastao posljednji (1930.), a u njemu se nalaze fantastične, goleme i autentične rekonstrukcije velikog povijesnog značaja kao što su: Pergamski oltar i Ištarina vrata grada Babilona.

Kaiser-Wilhelm-Gedächtniskirche

Protestantska Kaiser Wilhelm Memorialna Crkva (na njemačkom: Kaiser-Wilhelm-Gedächtniskirche) nalazi se u Berlinu na Kurfürstendamm u središtu Breitscheidplatza. Prvotna crkva na tom mjestu je sagrađena u 1890. Bila je teško oštećena u bombardiranju u 1943. Današnja zgrada koja se sastoji od crkve s dodanim foajeom i odvojenim zvonikom s priloženom kapelom, izgrađena je između 1959. i 1963. godine. Oštećeni toranj stare crkve je zadržan a njegovo prizemlje je pretvoreno u spomen dvoranu. Spomen Crkva je danas poznata znamenitost zapadnog Berlina, te je prozvana "der Hohle Zahn", što znači "šuplji zub".

Unter den Linden

Unter den Linden ("pod lipama") je bulevar u Berlinu. Dobio je ime po drveću lipa koje prekrivajju pješačke zonu između dva kolnika. Unter den Linden ide sa istoka na zapad od mjesta na Stadtschloss kraljevske palače do Pariser Platza i Brandenburških vrata. Na istoku bulevar prelazi rijeku Spree kod katedrale i na Karl-Liebknecht-Straße. Do 19. stoljeća, kako je Berlin rastao i širio se prema zapadu, Unter den Linden je postao najpoznatija ulica u kojoj su smještene neke od najznačajnijih zgrada u Berlinu.

Zoološki vrt

Berlinski zoološki vrt (njemački: Zoologischer Garten Berlin) jedan je od najvećih zooloških vrtova u Njemačkoj i najstariji. Nalazi se u centru Berlina, a zauzima površinu od 35 hektara. Najbogatiji je ZOO na svijetu s više od 19.000 životinja. Tijekom vremena, podijeljen je u dva djela: zoološki vrt i akvarij koji također ima dugu tradiciju. Zoološki vrt u Berlinu otvoren je 1. kolovoza 1844. godine, jedna je od glavnih gradskih turističkih atrakcija i simbol grada.

Memorijalni centar holokausta

U Berlinu je u 2005. završena gradnja spomenika europskim židovima ubijenim tijekom Drugog svjetskog rata. Spomenik, čija je gradnja trajala gotovo 13 godina, nalazi se nedaleko od Brandenburških vrata. Za njegovu izgradnju nije se u početku zauzela država već mala grupa angažiranih građana. Izložbeni i nastavni prostor smješteni su ispod 19 tisuća kvadratnih metara velikog spomenika, sastavljenog od točno 2711 u sivo obojenih betonskih blokova.

Arhitekt spomenika je Amerikanac Peter Eisenmann.