10 razloga zašto posjetiti New York
S golemim neboderima, glasovitim muzejima i svijetlima Broadwaya, New York je grad superlativa. Znamenitosti koje treba obići su nebrojene, no nekoliko ih je koje istinski određuju grad. Predstavljamo najbolje od njih.
Times Square
Blještava neonska svjetla obasjavaju Times Square i Broadway koji ga okružuje, gdje se na repertoaru više od 40 kazališta izmjenjuju mnogobrojne hit-predstave. Times Square je poznat kao "raskrižje svijeta". Do 1904. kad je na tom mjestu New York Times izgradio toranj od 25 katova, zvao se Longacre Square. Otvorenje tornja je u novogodišnjoj noći obilježeno vatrometom, a taj se običaj održao do danas - golema kristalna kugla što se s tornja spušta u ponoć označava početak Nove godine, koju oduševljeno pozdravlja milijunska gomila okupljena na trgu.
Za vidjeti: svjetla Broadwaya, display s vijestima,uprava Nasdaqa, uprava MTV-a, kazališna četvrt, zgrada Conde Nast, muzej Madame Tussaud, Brillova zgrada, Nova 42. ulica...
Centar Rockefeller
Urbano čudo u centru grada, s vrtovima, restoranima, podzemnim trgovačkim središtem, uredima, klizalištem i više od stotinu umjetničkih djela. Danas ga čini 19 zgrada, a one novije ne pristaju u potpunosti uz art deco eleganciju izvornih zgrada. Unutar centra izloženo je više od stotinu umjetničkih djela, uključujući glavne murale u svakoj zgradi. To je jedna od najpoznatijih javnih umjetničkih zbirki u Americi, koja se stalno proširuje.
Za pogledati: kanalski vrtovi, potopljeni vrt, Prometejev kip, Atlasov kip, zgrada General Electrica, studiji NBC-a, trgovačka galerija, Radio City Music Hall, umjetnička galerija Painea Webbera, Today Show Studio...
Peta avenija
Peta avenija je značajna ulica u centru Manhattana. Dio Pete avenije između 34. i 59. ulice predstavlja jednu od najpoznatijih ulica za kupovinu u cijelom svijetu. Peta avenija je simbol bogatog New Yorka i neprestano se proglašava za jednu od najskupljih ulica na svijetu. Počevši od sredine devedesetih godina dvadesetog stoljeća, predio između 49. i 57. ulice, nekoliko godina je bio poznat po najvećoj cijeni poslovnog prostora na svijetu.
Peta avenija počinje od Washington Square parka u Greenwich Village-u i kroz središte Midtowna se kreće prema sjeveru, uz istočni dio Central parka, gdje čini granicu Gornje istočne strane. Avenija se nastavlja kroz Harlem, gdje se završava kod rijeke Harlem i 142. ulice. Peta avenija dijeli ulice na Manhattanau na istočne i zapadne, npr. istočno od ove avenije počinje Istočna 59. ulica, a zapadno od nje - Zapadna 59. ulica.
Jedan dio Pete avenije, od 82. ulice do 105. ulice, nosi naziv Muzejska milja zbog velikog broja muzeja koji su koncentrirani na tom potezu.
Empire State Building
Empire State Building je art deco građevina pod oblacima, sa 102 kata, a dizajnirali su ga arhitekti Shreve, Lamb i Herman. Jedan je od najprepoznatljivijih simbola grada. Izgrađen je 1931. godine. Zgrada je dobila ime po nadimku države New York i trenutno je najveća zgrada u New Yorku. Američko udruženje građevinara proglasilo je Empire State Building jednim od sedam modernih svjetskih čuda. Zgrada također pripada Svjetskoj federaciji velikih zgrada, a od 1931. do 1972. godine bila je najviša zgrada na svijetu. S vidikovca na 86. katu širi se nezaboravan pogled na New York.
Central Park
Central Park je javni park u centru Manhattana, predah od gradskog betona. Trebalo je 16 godina da se park dovrši i više od 500 000 stabala.
U Central Park dođe oko 25 milijuna posjetitelja godišnje, pa je najposjećeniji gradski park u Americi. Izgradnja je počela 1859., a završila se 1873. godine. Površina parka je 3,4 km². Central park je dugačak 4 km između 59 ulice i 110 ulice, a širok 0,8 km između Pete avenije i Central Park Zapada. Park je potpuno uređen, iako je veći dio prirodan. Sadrži nekoliko prirodnih jezera (npr. Harlem Meer) i ribnjaka, širokih staza za šetnju, jahačku stazu, dva klizališta (od kojih je jedno plivački bazen tijekom ljeta), zoološki vrt, stakleni vrt, rezervat za životinje, veliku površinu sa drvećem i drugo.
Kip slobode
Kip slobode je spomenik na ušću rijeke Hudson u New Yorku. Izrađen u Parizu, bio je poklon Francuske kojim je obilježena stogodišnjica neovisnosti SAD-a 1886. godine. Od tada predstavlja pozdrav svim posjetiteljima i useljenicima pristiglima u SAD. Zbog svoje jedinstvenosti i simboličkog značaja upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 1984. godine.
Kip predstavlja personifikaciju slobode, rimsku božicu Libertas s uzdignutom rukom u kojoj drži baklju, dok joj je ispod druge ruke tabula ansata (votivna ploča sa zakonima) na kojoj je napisan datum potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti, 4. srpnja 1776. Ispod njezinih nogu leži prekinuti lanac koji simbolizira stjecanje slobode, tj. neovisnost SAD-a. Bez spojnica je kip visok 46,05 m, a s podnožjem 93 m. Ukupna težina kipa iznosi 225 tona. Opseg kipa je do 10,6 metara, usta su široka 91 centimetar, a kažiprst je dug 2,4 metra. Kruna sa sedam krakova, inspirirana krunom Kolosa sa otoka Roda, jednog od sedam svjetskih čuda antike, je simbol slobode na sedam mora i sedam kontinenata.
Brooklyn Bridge
Most Brooklyn (engl. Brooklyn Bridge) je most koji premošćuje rijeku East River odnosno povezuje Brooklyn i Manhattan. Glavni projektant mosta bio je John Augustus Roebling, porijeklom Nijemac. Most ima ukupnu duljinu od 1825 m, najveći raspon od 486,3 m, širinu od 26 m, te otvorenu visinu od 41 m (za brodove). Nosivi piloni oblikovani su u neogotičkom stilu, visoki su 84,3 m i izgrađeni od vapnenačkog i granitnog kamena, a gredna konstrukcija je rešetkastog tipa i izrađena je od čelika. Kablovi koji je pridržavaju nadovezuju se i na pilone i glavne kablove zbog čega se most klasificira pod hibridni ovješeno-viseći tip. Most Brooklyn svečano je otvoren 24. 5. 1883. i ubrzo je postao jedan od gradskih simbola New Yorka. Do 1944. njime je prometovala i nadzemna željeznica, a do 1950. i gradski tramvaji. Prema podacima iz 2008. most dnevno pređe 123.781 motornih vozila.
Muzej Metropolitan
Metropolitan (Metropolitan Museum of Art) je muzej umjetnosti u New Yorku utemeljen 1872. godine.
U njemu se nalazi jedna od najznačajnijih zbirka europskog i američkog slikarstva (od braće Van Eyck do suvremenih slikarskih ostvarenja) i primijenjene umjetnosti iz svih dijelova svijeta. Odjel srednjovjekovne umjetnosti nalazi se u posebnoj zgradi The Cloisters u parku Fort Tyron.
Trebali bi tjedni da se razgledaju sva blaga zbrike muzeja koji zajedno pokrivaju više od 5000 svjetske kulture.
Useljenički muzej na otoku Ellis
Pomno obnovljene zgrade oživljavaju iskustva i doživljaje brojnih iseljenika koji su se godinama slijevali u New York, stvorivši multietnički grad kakav je danas.
Ellis Island, otočić ispred New Yorka, upoznali su milijuni emigranta koji su odlazili u Ameriku, jer je u razdoblju od 1892. do 1954. godine ondje bio prihvatni centar za sve useljenike pristigle iz Europe. Smatra se da 40 posto svih Amerikanaca ima rođaka čiji se trag može slijediti do Ellis Islanda, a među njima je i oko 330 tisuća ljudi koji su na put u »obećanu zemlju« krenuli upravo iz riječke luke - jedne od deset najvećih iseljeničkih luka Europe u razdoblju od 1903. do 1914. godine.
Guggenheimov muzej
Muzej Solomona R. Guggenheima, do 1952. godine poznat samo kao Guggenheim, je muzej moderne umjetnosti na Petoj aveniji u New Yorku, s pogledom na Central Park. Zakladu Solomona R. Guggenheima i muzej apstraktne umjetnosti utemeljio je 1939. god. američki industrijalac i sakupljač umjetnina Solomon R. Guggenheim. Muzej u New Yorku je bio prvi od mnogih „Guggenheim muzeja” koje je ova obitelj osnovala širom svijeta. Ostali su: Zbirka Peggy Guggenheim u Veneciji (Italija), Njemački Guggenheim u Berlinu, Muzej Guggenheim u Bilbau (Španjolska), Muzej Guggenheim u Las Vegasu (SAD) i dr.
Cilindričnu spiralnu, armiranobetonsku građevinu u New Yorku projektirao je 1943. godine Frank Lloyd Wright. Wright je spojio složeno prirodno obličje Grand Canyona s urođeničkom arhitekturom Navajo indijanaca, te je prema njegovim riječima zamišljen kao „hram duha”. Organizaciju zavojitih stubišta slijedi spiralno kretanje prema gore. Posjetitelje do vrha odvozi dizalo, a zatim se pješice spuštaju zavojitim stubištem i ujedno promatraju slike. Zgrada je naposljetku bila njegovo posljednje djelo jer je arhitekt preminuo šest mjeseci prije njezina otvorenja 21. rujna 1959. god.
U muzeju se održavaju gostujuće izložbe i performansi od 1984. god., a zgrada je postala kulturna ikona grada koja se može vidjeti u mnogim časopisima, knjigama, stripovima, serijama i filmovima. Muzej u New Yorku ima zbirku više od 2.500 djela suvremenih slikara i kipara, uključujući najveću zbirku djela Vasilija Kandinskog. Ostali znameniti umjetnici zastupljeni u kolekciji muzeja su: Paul Cézanne, Marc Chagall, Marcel Duchamp, Paul Gauguin, Vincent van Gogh, Fernand Léger, Edouard Manet, Amedeo Modigliani, Piet Mondrian, Pablo Picasso, Camille Pissarro...