Hit naslovi

„Bejrut na Seni je knjiga koja je istovremeno i duboka i lagana, knjiga pisana iz srca."

Ovo je knjiga napisana u čast mojim roditeljima – i kao svojevrsna osveta životu, ratu i izgnanstvu. Tako govori francusko-libanonski pisac, novinar, fotograf i kustos Sabyl Ghoussoub o svom romanu Bejrut na Seni – potresnoj i toploj autobiografskoj priči o ratu u Libanonu te o bijegu mladog libanonskog para u Pariz: grad njihovih snova i grubog otrežnjenja.
Knjiga je nagrađena renomiranom nagradom Goncourt des Lycéens 2022. godine, kao i nagradom Lokman Slim u Bejrutu 2024., a domaćoj publici dostupna je u prijevodu Maje Vukušić Zorice.

Kada Kaïssar i Hanane izreknu sudbonosno “da” u crkvi u slikovitom selu Kfarabida – puni snova o putu u Pariz, gdje će on pisati doktorat na Sorboni, a ona uživati u čudesnom gradu iz filmova – ni ne slute da ih čeka drugačija sudbina. U travnju 1975., krvavim sukobom između muslimana i maronitskih kršćana, započinje građanski rat u Libanonu. Nasilje se širi, incidenti postaju sve češći, a zračna luka u Bejrutu zatvara svoja vrata samo petnaest dana nakon što su Kaïssar i Hanane stigli u Pariz. Dok iz daljine prate vijesti o svojoj zemlji, shvaćaju da rat neće završiti tako skoro i da mitski grad Pariz postaje njihova trajna adresa. Uz kofere, u novi život uselit će svoja sjećanja, navike i čežnju, a tamo – na granici jezika i identiteta – podići će i svoga sina, pripovjedača ove priče.

Roman Bejrut na Seni impresivna je obiteljska saga u kojoj se kroz likove – karizmatičnog intelektualca Kaïssara, nježnu fatalistkinju Hanane i njezina brata, ljevičara i bonvivana Eliasa – prelamaju moderna povijest Libanona, njegova kultura i duh. A u pozadini ratnih zbivanja izranjaju razrušene ulice i kuće, vrtovi puni naranči i obala koja oduzima dah. Kritika Bejrut na Seni naziva knjigom koja “sjaji”.

Prevoditeljica: Maja Vukušić Zorica

Anne Berest, Razglednica

Što će se dogoditi kada Lélia Berest jednog jutra u poštanskom sandučiću pronađe nepotpisanu razglednicu s pariškom Operom Garnier i kriptičnom porukom – imenima njezinih predaka koji su umrli u Auschwitzu?

Lélijina kći Anne Berest, glumica i spisateljica, potaknuta ovom misterioznom pošiljkom, upustit će se u potragu za pošiljateljem, ali i za vlastitom poviješću. U tom će procesu otkriti nerasvijetljene priče svoje židovske obitelji, nezamislive strahote holokausta te složenost i teret židovskog identiteta. Ova majstorska autofikcija osvojila je uglednu nagradu Prix Renaudot des Lycéens 2021. te iste godine ušla u finale najvažnije francuske književne nagrade, Prix Goncourt.

Prevoditeljica: Ita Kovač

Alice Zeniter, Umijeće gubljenja

Veličanstvena obiteljska saga o tri generacije Alžiraca, moćna studija identiteta, posveta Alžiru i njegovoj borbi za slobodu – sve je to roman Umijeće gubljenja književnice, prevoditeljice, scenaristice, dramatičarke i redateljice Alice Zeniter, finalistice nagrade Prix Goncourt i dobitnice nagrade Goncourt des Lycéens 2017. za ovaj naslov.

Portretirajući Alija, Hamida i Naïmu – oca, sina i unuku kojima su alžirski rat za neovisnost i bijeg u Francusku zauvijek obilježili život – autorica ispisuje priču o zločinima i žrtvama, imperijalizmu i dubokom siromaštvu te o ožiljcima čiji su oblik i dubina drugačiji u svakoj obitelji. Poznati francuski dnevni list Le Figaro piše kako je s ovim romanom “nemoguće izbjeći udarac direktno u srce”.

Prevoditeljica: Ita Kovač

David Diop, Brat po duši

Furiozan i liričan roman francusko-senegalskog pisca Davida Diopa Brat po duši već po objavljivanju zaslužio je epitet “budućeg klasika”, a osvojio je neke od najcjenjenijih svjetskih književnih nagrada: International Booker Prize 2021., The Los Angeles Times Book Prize for Fiction i Premio Strega Europeo.

Priča je to o najboljim prijateljima i senegalskim vojnicima u francuskoj satniji, Madembu Diopu i Alfi Ndiayeu, koje stravična logika rata dovodi do jezivog izbora: nakon što Diop biva smrtno ranjen, Ndiaye mora odlučiti hoće li mu iz milosti skratiti muke. A ta će ga odluka koštati razuma, morala, pa i života. Slavni pisac Mathias Énard napisao je za francuski list Le Monde da „David Diop ovime podiže prekrasan spomenik senegalskim strijelcima i pokušava im vratiti njihovu afričku dimenziju; poslušati ih, razumjeti ih.”
 

Prevoditeljica: Maja Vukušić Zorica