Jon Fosse:

Jon Fosse:
Novo ime
(prev. Munib Delalić)

Starac slikar i udovac Asle živi svoj samotnički život na jugozapadnoj obali Norveške. Njegovi su jedini prijatelji ribar Asleik i galerist Beyer. U Bjorgvinu živi još jedan Asle, također slikar, ali usamljeni alkoholičar. Asle i Asle su dvojnici – dvije verzije iste osobe, dvije verzije istog života. Božić se približava u posljednjem nastavku Septologije Jona Fossea Novo ime; Asleik i Asle tradicionalno zajedno objeduju, ali Asle ove godine pristaje proslaviti Božić s Asleikom i njegovom sestrom Guro. Na Badnjak Asleik, Asle i pas Bragi voze se Asleikovim čamcem na Sygnefjord. Paralelno pratimo živote dvojice Aslea u mladosti: jedan upoznaje svoju životnu ljubav, pridružuje se Katoličkoj Crkvi, počinje izlagati s Beyerom i zarađuje za život svojim slikama. I drugi se ženi, ali njegovo vjenčanje završava bolnim prekidom.
. 

NAGRADA BRAGE 2021
NAGRADA NORVEŠKIH KNJIŽEVNIH KRITIČARA 2021
UŽI IZBOR MEĐUNARODNOG BOOKERA 2022
FINALIST NATIONAL BOOK AWARD 2022

O autoru:

Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu (Norveška). Studirao je književnost na Sveučilištu u Bergenu. Na Sveučilištu u Hordalandu predavao je kreativno pisanje. Povremeno je radio kao novinar i urednik. Piše prozu, poeziju, drame, eseje, kratke priče i knjige za djecu. Debitirao je 1983. godine romanom Crveno, crno. Prva Fosseova drama I rastati se nećemo nikada premijerno je izvedena 1994. godine. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Danas je jedan od najizvođenijih svjetskih dramskih pisaca i najpoznatiji norveški dramatičar nakon Henrika Ibsena. Fosseovi romani prevedeni su na više od dvadeset jezika, a osobito su čitani Jutro i večer, To je Ales, Melankolija 1 i Melankolija 2 te Septologija, a on se danas smatra jednim od najvažnijih živućih svjetskih pisaca. Djela su mu dobila brojne književne nagrade u Norveškoj i inozemstvu. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za svoje inovativne drame i prozu koja daje glas neizrecivom.
 

O prevoditelju:

Munib Delalić (1950., Ljubuški) na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je na grupi historija jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatski/hrvatskosrpski jezik. Od 1974. živio je i radio u Mostaru baveći se prosvjetnim i književnim radom. Neko vrijeme bio je jedan od urednika časopisa za kulturu i društvena pitanja Most. Od rujna 1993. živi u Norveškoj, u Oslu, gdje radi kao pisac i prevoditelj; jedno vrijeme radio je kao vanjski suradnik na Institutu za istočnoeuropske i orijentalne studije.

U književnosti se pojavio 1970-ih objavljujući uglavnom poeziju u raznim listovima i časopisima. Godine 1973. nagrađen je za ciklus pjesama na pjesničkoj manifestaciji Slovo Gorčina u Stocu. Za prvu objavljenu knjigu, zbirku pjesama U krugu krug, dobio je nagradu izdavačke kuće Svjetlost u Sarajevu za najbolju prvu knjigu objavljenu 1978. Za pjesničku zbirku Sjaj usputne postaje dobio je Planjaxovu nagradu za najbolju knjigu pjesama objavljenu u BiH u 2001. Za knjigu Razgovor s nadom nagrađen je Godišnjom nagradom Društva pisaca BiH za najbolju knjigu objavljenu u BiH 2010. Dosad je objavio trinaest pjesničkih knjiga.

Objavio je knjigu eseja na norveške književne teme Sjeverno od svega i knjigu zapisa na skandinavske književne teme Tragom sjevernog pisma. Bavi se prevođenjem s norveškog jezika i objavio je više od sedamdeset beletrističkih naslova. Za svoj prevoditeljski rad dobitnik je brojnih nagrada. Član je Društva hrvatskih književnika, Društva pisaca Bosne i Hercegovine, PEN-a Bosne i Hercegovine, Društva književnika Norveške, Norveškog književnog centra, Društva prevoditelja Norveške i PEN-a Norveške.

Iz knjige:

„i u sebi govorim Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje; budi volja tvoja kako na nebu tako i na zemlji; Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zla, podignem palac i kažiprst do prvoga od tri zrnca u nizu i u sebi govorim Ave Maria, gratia plena, Dominus tecum; Benedicta tu in mulieribus, et benedictus fructus ventris tui, Jesus; Sancta Maria, Mater Dei, ora pro nobis peccatoribus, nunc, et in hora mortis nostræ, polako udahnem i polako izdahnem i udahnem i podignem palac i kažiprst do drugoga zrnca i u sebi govorim Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom; Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus; Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike sada i na času smrti naše, dišem ravnomjerno i pomislim to je to, ako ništa drugo, ne više s onima koje nisam volio, polako udahnem i polako izdahnem i podignem palac i kažiprst do trećega zrnca i u sebi govorim Ave Maria, gratia plena, Dominus tecum; Benedicta tu in mulieribus, et benedictus fructus ventris tui, Jesus; Sancta Maria, Mater Dei, i metak me plavoga svjetla pogodi posred čela i eksplodira i, sav u vrtoglavici, u sebi govorim ora pro nobis peccatoribus, nunc, et in hora“

Iz recenzija:

„Starački obračun s isprepletenim stvarnostima Boga, umjetnosti, identiteta, obiteljskog i ljudskog života, Novo ime je kulminacija velikog romanesknog projekta.”
– Randy Boyagoda

„Jon Fosse je u Septologiji pronašao novi pristup pisanju fikcije, drukčiji od onoga što je prije napisao, drukčiji od svega što je prije napisano.”
– Wyatt Mason, Harper’s

„U ritmičkom gomilanju riječi u Novom imenu postoji nešto čarobno i samoponištavajuće, nešto što se čini gotovo svetim.”
– Sam Sacks, The Wall Street Journal

„Novo ime drhti od ljepote, sumnje i gnostičkog umora velike religijske fikcije. U Fosseovim rukama Bog je teška, oštra, nadmoćno estetska sila, nevidljivo unutar vidljivog.”
– Dustin Illingworth, The Nation

„Novo ime metafizički je roman, kompulzivan i čitljiv.”
– Publishers Weekly

Septologija (norveški: Septologien) romaneskna je serija u sedam romana i tri sveska norveškog pisca Jona Fossea, prvi put objavljivana između 2019. i 2021. godine. Ovo romaneskno remek-djelo prepoznatljivo po svom narativnom stilu s minimalnom interpunkcijom i istraživanju egzistencijalnih tema, Fosse je osmislio 2015. godine. Rad na svom najvažnijem i najambicioznijem književnom djelu Septologija (2019. – 2021.) započeo je nakon prelaska na katoličanstvo. Drugo ime, Netko sam drugi i Novo ime sugestivna su veličanstvena pripovijest o prirodi umjetnosti i Boga, o alkoholizmu, prijateljstvu, ljubavi i prolasku vremena. To je roman o smrti, ali i o iskustvu života. Septologija danas važi kao remek-djelo norveške, nordijske, europske i svjetske književnosti. Prevedena na više od 20 jezika, književna kritika ovaj je Fosseov roman prihvatila aklamcijom.

Jon Fosse je za Septologiju dobio brojne nagrade, uključujući nagradu Brage i nagradu norveške kritike. Roman je bio u užem izboru za International Booker Prize i American National Book Award. Septologija je ujedno i romaneskni ciklus koji je značajno pridonio da Fosse dobije Nobelovu nagradu 2023. godine.

U prijevodu Muniba Delalića, na ukupno 1020 stranca, hrvatsko izdanje Septologije (2023. – 2025.) zasigurno je jedan najvećih izdavačkih poduhvata u posljednjih nekoliko godina.