Roman: Ahorion

Orionogram
Roman orionskog sazviježđa i roman rudnik

Ahorion je roman sazviježđe i roman rudnik jer se u njemu spajaju književni otisak zviježđa Orion – vladara zimskoga neba i rudnik znanja o prapovijesnom narodu nastanjenom na prostoru današnjega Vučedola. Istoimeni junak Ahorion slika je suvremenog čovjeka u njegovo pradavno doba.

Briljantnim zapletom, roman Ahorion čitatelja navodi da se uputi za Ahorionom i slijedi ga u lutanjima na koja je pleme poslalo sa zadatkom pronalaska bakrene rude.  Odlazak iz prapovijesnog plemena Orionaca promijenit će život glavnoga junaka Ahoriona – lovca i skupljača nevidljivih pojava. Ahorionovo umijeće vladanja zvukovima autorica romana, Jasna Horvat, proteže na čitatelja uvodeći ga u svijet prve europske civilizacije. Premda se Ahorionovo putovanje današnjom Europom događa u doba nastanka abecede i piramida u Gizi, zaokupljenosti drevnoga junaka autorica potiče u svima nama te ih čitatelj prepoznaje i u sebi. 
 

Suvremenost glavnoga junaka odraz je zrelosti civilizacije koja je u trećem tisućljeću prije Krista na vrhuncu svoje razvijenosti, a sjedište joj je u današnjem Vučedolu.

Pitanja privrženosti i životnoga poslanja glavnoga junaka Ahoriona rukovode u odlukama i avanturama kroz koje prolazi. Čitatelji skloni nesvakidašnjim izazovima u Ahorionovu glasu otkrit će pametnog vodiča koji vješto prevladava vremensku udaljenost vodeći nas prema arhetipskim postajama ljudskoga postojanja.

Iz kritike:

Autentičnost književnika koji zna ispričati priču na tragu drevnih mudrih pripovjedača koji su o životu učili živeći, prepoznaje se samo kad zapisana riječ svakog tko čita, pa i onog kojemu je znanost o umjetnosti riječi dijelom i zanat, od prvog do zadnjeg slova zadržava u ulozi ljubitelja pisane riječi, čitatelja koji zanemaruje sve oko sebe da bi pohrlio sljedećoj stranici.

Narativni diskurs promatrača – pripovjedača, koji dominira romanom, svjedoči o vremenu, prostoru i dimenziji kojima se čovjek evolucijski kretao i razvijao. Iza lakoće naracije očigledan je spoj i uravnoteženost fakcije i fikcije uprizorenja ljudskoga bića u svim njegovim sferama postojanja i bivanja. Književna riječ krije znanstvenicu koja marljivim traganjima prikuplja rezultate istraživanja arheologa, povjesničara, fizičara, astronoma, geografa, arhitekata, matematičara i inih, koja su provedena nekada i danas te samo dokazane rezultate traganja i istraživanja preoblikuje u riječ književnika. I ne zaboravimo sveprisutnu mističnu notu romana koja oživotvoruje nasljeđa ljudske mudrosti prepoznatljiva znalcima mitologija i religija.

I na kraju, čitajte Ahorion. On vas neće samo okrznuti, već će vas duboko uvući u svoj život i dušu. Tko zna, možda ćete čitajući otkriti onaj dio sebe za kojim ste tragali i one točke iz kojih ste potekli. Namijenjen širokom čitateljskom krugu, Ahorion poučava multimedijskim povezivanjem stilova i tehnologija, prije nastalim i novonastalim spoznajama. Čitatelj Ahoriona bit će srednjoškolac, njegov profesor, roditelj, svatko komu je čitanje svakodnevna potreba, neizostavni dio bivanja i postojanja.
– Marijana Češi

O autorici:

Jasna Horvat (1966) hrvatska je nagrađivana književnica, teoretičarka kulture i znanstvenica. Prvi ciklus njezina književnog stvaralaštva poetski interpreti­ra mitološke teme (Izgubljena vila, 2002., Alemperkina kazivanja, 2005. i Krijesnici, 2009.), dok epistolarni roman (Pismo u pi­smu iz 2008., suautorstvo s Irenom Vrkljan) najavljuje drugi ciklus književnoga stvaralaštva prepoznatljiv po osam romana studija (Az 2009., Bizarij 2009., Auron 2011., Vili­kon 2012., Alikvot 2014., Vilijun 2016., Atanor 2017., OSvojski 2019.).

Autorica je međunarodnih znanstvenih radova, sveučilišnih udžbenika i istraživačkih studija u području društvenih, humanističkih i interdisciplinarnih znanosti te predavačica na pozvanim predavanjima i književim susretanjima (Atlanta, Beč, Budimpešta, Chengdu, Ljubljana, Novi Sad, Mostar, Peking, Podgorica, Zagreb).

Književni izraz Jasne Horvat odlikuje oulipovsko propitivanje književnih potencijala, nadahnutost baštinskim sadrža­jima i nesvakidašnja imaginacija. Književna djela Jasne Horvat nastavnom su građom na fakultetima u Republici Hrvatskoj i predmetom su znanstvenih studija.

Književna kritika Jasnu Horvat označuje terminom Ars Horvatiana – uspješnim spojem znanosti i umjetnosti na tragu oulipovske prakse, odnosno Lux ex Oriente Croatiae – svjetlom iz istočne Hrvatske.

Iz knjige:

Ne gledaj u ljudima prijetnju, strah potisni, budi bezbrižan i time ćeš svakoga nadjačati. Strah i oprez na koncu naštete onomu tko ih uzgaja. Bijes i ljutnja jednako tako. Posustaneš li, posegni za biljkom života kojom smo te snabdjeli. Ne rabi ju uzalud i ne uzimaj bez potrebe. Smrtnost i besmrtnost nisu nam dane da bismo se njima poigravali.

Ahorionov životni pojas obilježila su tri zvjezdana događaja. Prva dva dogodila su se 9. ožujka 2889. pr. Kr. Riječ je o rođenju našeg junaka Ahoriona u trenutku susreta planeta Marsa i Venere, prekinutom nalijetanjem Enckeova kometa. Pleme je prepoznalo jedinstvenost tog kozmičkog događaja te ga je proslavilo prinošenjem ljudskih žrtava. Tijela i oslikane terine položene u ukopnu jamu opisuju konjukciju Marsa i Venere. Na ukrasima su uz Mars i Veneru ucrtana i dva sazviježđa – Plejade i Orion, oba pri izlasku sa zimskoga neba i u najavi nadolazećeg proljeća.

Razmišljajući o vrstama zemlje, sjetio sam se Đive i njezine sjenke koju sam i danas uočio u svojoj blizini. Điva nosi ime po Zemlji, pa joj ime određuje prirodu. Ono za što se osjeća zaduženom, čuva i ne može se spasiti od te svoje potrebe da obgrli i zaštiti. Moje ime govori da sam pjesnik nadahnut Orionom, a Đivino da čuva sve što je njezino.

Čudio sam se veselju koje me znalo obuzimati, neslućenim ushitima i porivima pjevanja. Ipak, najljepše su pjesme spjevale moje tuge i uzdisanja. Rano sam shvatio da sam sav u opovrgavanjima i da su ravnoteže stanja za kojima težim.

Krajičkom oka vidio sam da je Điva rijeku preplivala i da je zaronila nekoliko puta. Za razliku od Vane, prijetvorne i hirovite, Điva je bila onakva kakvom je i zemlja – prilagodljiva vodi, vatri, vjetru i suncu. Učinila mi se nasljednicom Velike Majke koja voli i kada kažnjava jer njezina je ljubav neumorna. 

izvor: Ljevak, 4.2.2025.