Danas su se u sklopu održavanja Dana hrvatskog turizma održala tri okrugla stola na kojima se govorilo o nekima od najaktualnijih tema u hrvatskom turizmu. Na prvom okruglom stolu govorilo se o djelatnicima kao pokretačkoj snazi turizma te o izazovima u vidu budućnosti te potrebama i potražnji radne snage u turističkom sektoru.  Drugi okrugli stol održao se pod nazivom „Cro kartica – poticanje domaće turističke potrošnje“, na kojem će se govorilo o potencijalima ovog projekta za razvoj turizma na kontinentu te produljenju turističke sezone na Jadranu i mogućim pozitivnim efektima na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Na trećem, centralnom okruglom stolu, koji nosi naziv „Kako do konkurentnog i održivog modela upravljanja hrvatskim turizmom“, raspravljalo se o važnosti i utjecaju Ministarstva turizma te stvaranju kvalitetnog sustava upravljanja hrvatskim turizmom.

Na prvom okruglom stolu predstavljeno je istraživanje  „Djelatnici – pokretačka snaga turizma“, koje je prezentirala Marinela Dropulić Ružić s Instituta za poljoprivredu i turizam, a u sklopu kojega su prepoznati izazovi i potrebe djelatnika u turizmu.  U samom istraživanju ocjenjivana su iskustva turističkih djelatnika, njihov angažman, zadovoljstvo te odanost turističkoj profesiji, s naglaskom na pitanje kako zadržati mlade djelatnike u turizmu. Istraživanje je pokazalo da se kao najveći izazov s gledišta mladih djelatnika nameću nemogućnost napredovanja, visina plaće, rad samo tijekom sezone, nedostatak prakse, dok se s gledišta poslodavaca ističe nedovoljno usavršavanje mladih, kako u inozemstvu tako i samoinicijativno. Na samom okruglom stolu sudjelovali su Iva Bahunek, direktoricom Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), Nenadom Šepakom, predsjednikom Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore, Natali Komen Bujas, direktorica HUP - Udruge ugostiteljstva i turizma u Rijeci, Ante Lončar, v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji su u razgovoru istaknuli korake koje javni i privatni sektor u suradnji mogu poduzeti kako bi smanjili rastući problem pomanjkanja i odljeva kvalificirane radne snage u turizmu, ali i u drugim industrijama. Također je istaknuto kako je potrebna što bolja priprema za sljedeću sezonu s obzirom da se očekuje potreba oko 10 tisuća novih djelatnika u hotelijerstvu, odnosno oko 20 tisuća sveukupno u turizmu. Ante Lončar naglasio je kako već poduzimaju korake kako bi rješili problem zapošljavanja za sljedeću sezonu, a kao zaključak se navelo da se uz poboljšanje radnih uvjeta, edukaciju i motivaciju mladih mogu stvoriti uvjeti kojima će omogućiti održiv rast zapošljavanja u turizmu.

U okviru drugog okruglog stola, pod nazivom „Cro kartica – poticanje domaće turističke potrošnje“ govorilo se o jednom od važnijih projekata iz programa Vlade RH, koji ima za cilj aktivaciju i jačanje domaćeg turističkog tržišta. U sklopu okruglog stola održana je prezentacija „Analiza opravdanosti uvođenja hrvatskog turističkog vaučera“ koju je prezentirao Siniša Topalović iz Horwath HTL-a. U prezentaciji je istaknuto kako je potrebno restrukturiranje s obale na kontinent s ciljem stvaranja uvjeta za održiv rast turizma na području čitave Hrvatske, s obzirom da hrvatski kontinentalni turizam zahvaća tek oko 2 % nacionalnog turističkog prometa, uz iznimku grada Zagreba.  Kao potencijalni primjeri vrijednosti vaučera (kartice) postavljaju se mogućnosti kojim bi kartica imala maksimalnu vrijednost od 5 tisuća kuna u slučaju da ostaje regres, odnosno 10 tisuća kuna u slučaju da se ova pogodnost integrira s regresom i od sada namjenski preusmjeri posredstvom vaučera umjesto gotovine koji je dosad vrijedio; Primjenom maksimuma od 10 tisuća kuna teoretski bi potencijal modela na oko 1,5 milijuna zaposlenih bio oko 15 milijardi kuna, no moguće je računati na njegovu iskoristivost na oko 30 do 35% ili od oko 4 do 5 milijardi kuna realizacije. Pretpostavlja se da bi izravni financijski utjecaji kroz povećanje potrošnje bili ostvarivanje ukupnih prihoda od 2,7 do 5,4 milijardi kuna, 10 do 21 tisuću novozaposlenih direktno i indirektno, 1 do 2 milijarde kuna novoostvarene vrijednosti te 7,6 do 11 milijardi kuna novih investicija. Na samom okruglom stolu sudjelovali su Jako Andabak, vlasnik Bluesun hotela, Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, Josip Zaher, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore te Robert Pende, pomoćnik ministra turizma koji su govorili o važnosti ovog projekta koji nadilazi turizam, odnosno potencijalno može imati veliki značaj za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, demografiju i socijalne prilike u Hrvatskoj.Također je istaknuta vrijednost ovog projekta ne samo za aktivaciju domaćeg turističkog tržišta, već i za stvaranje preduvjeta za povećanje prometa stranih gostiju i veće potrošnje na kontinentu. Svi sudionici naveli su da podržavaju koncept uvođenja kartice kao projekta koji može dati veliki doprinos budućnosti razvoja hrvatskog gospodarstva.

Treći okrugli stol, pod nazivom „Kako do konkurentnog i održivog modela upravljanja hrvatskim turizmom“, okupio je Seana Lisjaka, predsjednika Udruženja marina pri HGK, Marcela Medaka, predsjednika Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK, Nevena Ivandića iz Instituta za turizam, Ivicu Sabljića, direktor hotela Valamar Lacroma Dubrovnik, Miroslava Dragičevića iz Horwath consultinga te Roberta Pendea, pomoćnika ministra turizma. Sudionici su panel započeli razgovarajući o ulozi te uopće potrebi institucije Ministarstva turizma, pri čemu ističući Strategiju razvoja hrvatskog turizma iz 2013. godine kao precizan metodološki okvir definiranih strateških ciljeva i smjernica. Sudionici su istaknuli kako je Ministarstvo turizma itekako potrebno te koliko je važna uloga upravo Ministarstva turizma kao koordinatora u suradnji privatnog sektora, drugih resora i ostalih dionika u kreiranju turističke politike i razvoja turističkih proizvoda. Pri tome su posebno istaknuti zdrastveni turizam i nautika kao jedni od najpotencijalnijih turističkih proizvoda s visokom tendencijom rasta u svijetu.

U nastavku dana dodijelit će se nagrade za 10 najboljih u turizmu, i to u sljedećim kategorijama : Kulturna turistička atrakcija godine, Turistički događaj godine, Inovacija u turizmu godine, Restoran godine, Turistička agencija godine, Marina godine, Kamp godine, Hotel godine, Osoba godine – nagrada „Anton Štifanić“ za životno djelo, Turistička destinacija godine.

izvor: Ministarstvo Turizma