Reprezentativna palača, rijetko lijep primjer plemićke stambene arhitekture druge polovice 18. stoljeća, nazivana prema njenim vlasnicima, plemićkim obiteljima Vojković, Oršić, Kulmer i Rauch. Mjesto okupljanja zagrebačkog visokog društva, s velikom dvoranom u kojoj su se održavale elitne zabave, plesovi i kazališne predstave. Od 1931. do 1959. sjedište zagrebačkih gradonačelnika, a potom Hrvatskog povijesnog muzeja.

Palača s prostranim atrijem i dvoranom u kojoj je početkom 19. stoljeća započeo kazališni život u Zagrebu, nazvano "Amadéovo" prema njegovu vlasniku grofu Antunu Amadéu de Varkonyju. Nakon što se 1835. kazališni život preselio u Stankovićevo kazalište na Markovu trgu, zgrada je nekoliko godina bila stjecište mađarona, potom zgrada državnog računovodstva sa slastičarnicom i kavanom u prizemlju, a od 1868. dom Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Staroslavenski institut, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu, među starim Zagrepčanima poznata i kao Balbičina palača nazvana po barunici Korneliji Balbi koja je bila njena zadnja privatna vlasnica, u kojoj je u brojnim trenutcima slobodnoga vremena vezla najljepše ukrašena veziva koja se i danas čuvaju u obližnjem Muzeju grada Zagreba.

Više od stoljeća i pol opatički samostan reda sv. Klare po kojem je ulica i dobila naziv Opatička, u kojem su tada boravile pripadnice najuglednijih hrvatskih plemićkih obitelji. Potom kazalište, pa vojarna, poštanski ured te financijska uprava s državnom blagajnom, od 1947. dom Muzeja grada Zagreba s prostranim atrijem i najstarijom sunčanom zidnom urom u Zagrebu.

Lokacija na kojoj je rođen skladatelj i violončelist Rudolf Matz, na kojoj je živjela velika ljubav slavnog hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog Hedviga Ban te na kojoj je prema legendi nastala prva hrvatska opera Ljubav i zloba.

Subota 3.12. otvorenje - 17:00 - 23:00
Do petka 23.12. svakim danom - 17:00 - 23:00
IZNIMNO SUBOTAMA 10.12. i 17.12. - 10:00 - 23:00