Terme Tuhelj, 13. studenoga – U skorije doba konačno se trebaju riješiti problemi turističkog zemljišta kao i pomorskog dobra koji kao „utezi“ već godinama muče vlasnike hrvatskih kampova, neki su od zaključaka 12. Kongresa hrvatskog kampinga, održanog 12. i 13. studenoga u Termama Tuhelj u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske (KUH).

Na tom najvećem godišnjem skupu kampinga na kojem su, među ostalima, sudjelovali predstavnici kamping industrije iz Hrvatske i inozemstva, vlasnici i predstavnici domaćih i stranih kampova, predstavnici javnog sektora te ostalih gospodarskih i strukovnih udruženja u Hrvatskoj, razgovaralo se o trendovima u kamping industriji, usporedbi hrvatskog kampinga s europskim zemljama, ali i rješavanju problema koji pritišću hrvatski kamping sektor.

„Kamping zauzima značajno mjesto u hrvatskom turizmu, u prilog tome govore i vrlo zapažene brojke koje su ostvarene. U ukupnim smještajnim kapacitetima kampovi sudjeluju s 20 posto, a u ukupnom broju turističkih noćenja u Hrvatskoj, u kampovima se ostvaruje 22,1 posto noćenja. U našoj zemlji je registrirano 723 kampova ukupnog kapaciteta 253.094 osoba. Od ukupnog broja kampa tek 181 kamp ima kapacitet više od 150 osoba“, istaknuo je Tihomir Nikolaš, predsjednik izvršnog odbora Kamping udruženja Hrvatske.

U svom govoru Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice,  istaknuo je: „Kamping segment je jedan od najvažnijih segmenata ukupnog turističkog proizvoda u Hrvatskoj. Zabilježen je porast prometa u kamping segmentu od 3% više dolazaka i 1% više noćenja, ali ono što posebice veseli je razvoj u smislu kvalitete kamping ponude u Hrvatskoj, posebno kada govorimo o samim kampovima, kroz podizanje kvalitete smještaja, bilo da se radio o glampingu, mobilnom kućicama ili samim kamperima“.

„Segment kampinga izuzetno je bitan za hrvatski turizam jer postiže izvrsne rezultate. Kamping prednjači kada govorimo o radu na poboljšanju kvalitete usluge te vjerujem da će se otvoriti prostor i za investicije u ovom segmentu turizma kako bi se kvaliteta ponude još više povećala“, naglasio je Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma.

 Za vrijeme ovogodišnjeg stručnog dijela kongresa, vlasnici i predstavnici kampova  naveli su probleme previsoke stope PDV-a te nedostatka radne snage u turizmu. Za to sve su pokušali su naći rješenja u tematskim raspravama i iskustvima konkurentskih država.

Uz bogat stručni dio među kojima su održana predavanja domaćih i stranih stručnjaka iz kamping sektora, u sklopu 12. Kongresa hrvatskog kampinga održao se izložbeno-sajamski dio na kojem je predstavljeno 15 modela mobilnih kućica i 13 modela glamping šatora, kao i raznovrsne opreme i usluga u kampingu.

12. Kongres hrvatskog kampinga je središnje mjesto susreta kamping sektora i povezanih djelatnosti, razmjene iskustva i susreta s kolegama iz sektora. Na kongresu sudjeluje ukupno 360 sudionika, a od prvog kongresa, održanog 2007. godine pa do 2017. kongresi su okupili više od 2.150 sudionika.

Kamping je životni stil

U sklopu stručnog dijela kongresa održalo se nekoliko okruglih stolova na kojima je bilo riječi o ulozi i važnosti kamping turizma. Treba istaknuti kako je kamping postao životni stil i u posljednjih desetak godina zauzeo značajno mjesto u hrvatskom turizmu. Hrvatski kampovi sve su kvalitetniji i nude sve bolju turističku ponudu te se s pravom može reći kako se nalaze uz bok modernih hotela. Oni će se i dalje razvijati posebice u smjeru glampinga koji je sve veći trend u svijetu. S druge strane, razvijaju se boutique kampovi u kojima kampisti mogu doživjeti istinski doživljaj kampinga.

Prema strukturi kampista, najbrojniji su Nijemci koji su ove godine ostvarili 6,65 milijuna noćenja. Slovenci su bili na drugom mjestu sa zabilježenih 2,96 milijuna noćenja, a na trećem Austrijanci koji su ostvarili 1,85 milijuna noćenja. Nizozemci koji su poznati kao turisti koji iznimno vole odmor u kampovima, u Hrvatskoj su ove godine zabilježili 1,82 milijuna noćenja i bili su na četvrtom mjestu po ostvarenim noćenjima.

Poznato je i kako su kampisti dobri potrošači, a u proteklih 13 godina primjetno je povećanje njihove prosječne potrošnje po kampistu. I dok je 2004. godine kampist dnevno trošio 33,94 eura, 2017. se njegova potrošnja povećala na 57,60 eura dnevno.

Hrvatski kampovi sve su popularniji među europskim kampistima, a uspoređujući udio noćenja u hrvatskim kampovima u odnosu na one u konkurentskim mediteranskim zemljama, nalazimo se na visokom drugom mjestu s 22 posto ostvarenih noćenja u kampovima u odnosu na ukupna noćenja turista u našoj zemlji. Ispred nas je Francuska s 29 posto udjela noćenja u kampovima u odnosu na ukupno ostvarena noćenja u toj zemlji dok se iza nas nalaze talijanski kampovi u kojima se bilježi 14 posto od ukupnog broja noćenja turista u Italiji.

izvor i slika: Light komunikacije