U zagrebačkom hotelu International je 3. ožujka održan drugi po redu VinMarKon – konferencija o vinskom marketingu. Skup, prvenstveno namijenjen vinarima i vinskim profesionalcima, okupio je preko 70 sudionika iz cijele Hrvatske. Krovna tema konferencije bio je vinski turizam, pa se upravo o tom, za Hrvatsku vrlo važnom obliku turizma, diskutiralo sa različitih stajališta.

Na samom početku uvod u temu dala je organizatorica konferencije, Irena Lučić, koja je istaknula kako – iako turizam čini 20% BDP-a naše zemlje – vinski turizam kao specifični oblik turizma nije ni približno dosegao svoj puni potencijal, te mu nedostaje strategije i vertikalne komunikacije između institucija i vinarija.

Kroz panel-diskusiju „Hrvatska – destinacija vinskog turizma!?“ detektirani su ključni problemi ovog tržišnog segmenta, ali su ponuđene i neke smjernice daljnjeg razvoja. Ivan Matić iz ureda europarlamentarca Tonina Picule istaknuo je važnost zaštite i brendiranja vinskih sorti i proizvoda, osvrnuvši se na aktualna nastojanja zaštite imena prošek, kojem se u Europarlamentu snažno suprotstavljaju talijanski proizvođači prosecca. Prof.dr.sc Ivo Grgić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako Hrvatskoj ne nedostaje dobrih vina i vinara, te da kvaliteta iz godine u godinu raste, te je apelirao na vinare da se što više udružuju i brendiraju svoj proizvode. Prof.dr.sc Oliver Kesar sa Ekonomskog fakuteta u Zagrebu istaknu je da, iako nije pohvalno što turizam nosi 20% BDP-a naše zemlje, to nikako nije „problem“ turizma samog po sebi, već nedostatne razvijenosti ostalih sektora što u konačnici dovodi do disbalansa. Vinski turizam, kao specifičnu granu turizma, Kesar smatra nedovoljno razvijenim, ali ujedno i jednom od najperspektivnijih grana turizma u budućnosti, pogotovo uzevši u obzir kontinuirani rast kvalitete vina. Direktorica turističke zajednice Osječko-baranjske županije Ivana Jurić iznijela je zanimljive rezultate recentnih istraživanja o percepciji Slavonije kao turističke destinacije, koji pokazuju kako se Slavoniju često brka sa Slovenijom ili Slovačkom, te da uz tu vinsku regiju mnogi povezuju sortu malvaziju – što sve skupa ukazuje na to da trebamo snažnije razvijati i brendirati identitet Hrvatske kao vinske zemlje, ali i jasnije komunicirati temeljna obilježja različitih vinskih destinacija u okviru naše zemlje. Zaključak panela je da u vinskom turizmu leži ogroman potencijal te da je potrebno aktivno raditi na vertikalnoj komunikaciji na relaciji vinarije – institucije, pri čemu vrlo značajnu ulogu imaju upravo županijske i lokalne turističke zajednice kao „komunikatori“ destinacija. Snimku panel-diskusije možete pogledati na YouTube kanalu diWine.

U prvom bloku predavanja, pod nazivom „Vinski turizam u teoriji i praksi“, saznali smo definiciju vinskog turizma, ali i konkretne primjere uspješnih praksi svijeta (Douro i Chianti) na vrlo zanimljivom predavanju izv.prof.dr.sc. Aleksandra Lukića sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Dr.sc Žarko Stilin iz udruge Kvarner Wines istražio je temu „Tko su vinski turisti u Hrvatskoj“ kroz koju smo se suočili sa činjenicom da je enogastronomija kao motiv dolaska u Hrvatsku smješten tek na 7. (obala) odnosno 9. mjesto (kontinent), prema THOMAS istraživanju. Isto tako, obilazak vinskih cesta i vinarija (također prema THOMAS-u) kao aktivnost za vrijeme boravka na destinaciji, nalazi se tek na 17. mjestu. Na kraju prvog bloka predavanja Renata Lončarić, mag.oecc. provela nas je kroz razne modele sufinanciranja investicija u ruralni turizam.

Drugi blok predavanja pod nazivom „Vinska karta Hrvatske“ bio je posvećen destinacijama koje aktivno razvijaju vinski turizam te mogu poslužiti kao dobri primjeri. Od Ivice Dobrinčića i Žarka Stilina, članova udruženja Kvarner Wines saznali smo kako su kvarnerska vina (i vinari) u kratkom vremenu od osnivanja udruge osjetili prve benefite udruženog tržišnog nastupa. Direktorica TZ Zagrebačke županije, Ivana Alilović ispričala nam je priču o razvoju vinskog turizma na Plešivici, pri čemu se diskutiralo trebamo li i dalje najperspektivnije vinske regije nazivati hrvatskim „Champagnama“ i „Toskanama“ ili je došlo vrijeme da ih započnemo prezentirati tržištu kroz drugačiji identitet. Hrvoje Lukačević svojim nas je predavanjem proveo kroz najznačajnije vinske atrakcije Slavonije – destinacije koja bilježi snažan porast broja vinara i veliki napredak u kvaliteti vina i koja ima veliku perspektivu postati snažna destinacija vinskog turizma. Vrlo zanimljivo predavanje u ovom bloku održao je Nenad Trifunović, osvrnuvši se na značaj autohtonih sorti u službi vinskog turizma. Trifunović je istaknuo kako su autohtone sorte snažan vinsko-turistički adut na kojem svakako treba graditi identitet Hrvatske kao destinacije. Pritom je ponudio dva, ne nužno međusobno isključiva, smjera marketinškog razvoja: da radimo što i drugi ali bolje ili jeftinije, te da radimo nešto što nitko drugi ne radi – u čemu 125 autohtonih sorti u tržišnom opticaju itekako mogu biti od pomoći.

Posljednji je blok predavanja bio posvećen individualnim primjerima dobre prakse vinskog turizma. Andrija Popović iz Komarne predstavio nam je razvojni put svoje mlade, ali već itekako tržišno značajne vinarije Opus, koja svoju priču - kao i ostalih šest vinarija ovog najmlađeg hrvatskog vinogorja - veže uz proces melioracije krša. Tatjana Hažić ispričala nam je iskustva prvog hrvatskog vinskog kampa, koji usprkos negativnim turističkim trendovima izazvanih koronom, bilježi snažan rast broja posjetitelja i predstavlja jedinstvenu međimursku vinsku atrakciju. Naposlijetku, Nedeljka Krupljan predstavila je svoj poslovni model kustomiziranih vođenih degustacija vina i maslinovog ulja za elitne turiste kojeg provodi u suradnji sa istarskim Commodo vilama.

Konferencija je dala ključne smjernice za razvoj vinskog turizma koje se odnose na potrebu za jasnijom strategijom na nacionalnoj razini, brendiranje i zaštitu robnih marki na razini pojedinih destinacija unutar zemlje, udruživanje vinara i poboljšanje vertikalne komunikacije sa institucijama pri čemu važnu ulogu igraju turističke zajednice, te važnost storytellinga u turističkom marketingu.

Osim stručnih i interaktivnih predavanja, VinMarKon konferecija bila je domaćin nekoliko sjajnih vinskih prezentacija. Na prvom mjestu ističemo pretpremijeru vina Opus Bridge, čiji plavac mali potječe iz berbe 2018. – godine kada je počela izgradnja Pelješkog mosta, a pušta se na tržište upravo 2022. godine, kada je u promet pušten i most. Ovo je upravo primjer sjajnog marketinga obzirom da je vizura mosta neodvojivo vezana za vizuru vinograda. Udruženje Kvarner Wines na konferenciji je predstavilo vina svojih sedam proizvođača, među kojima, jasno, dominira žlahtina. No, našao se tu i izvrstan cabernet sauvignon Vinske kuće Pavlomir, te rosé od trojščine vinarije Šipun. Uz predavanje o autohtonim sortama imali smo priliku kušati malo poznatu sortu kleščec, karakterističnu za Kalničko vinogorje. Vino nam je predstavila Vinarija Kamenjak čiji je vlasnik, g.Dragutin Kamenjak, aktivno uključen u procese certifikacije sadnog materijala i aktivnosti vezane za popularizaciju ove sorte. Kao šećer na kraju (iako bez ostatka šećera) degustirali smo sjajan odležani Teran di Nonno Giorgio istarske vinarije Soshich.

Irena Lučić, organizatorica konferencije najavila je krovnu temu VinMarKona 2023 – Vino i mediji. Nadodaje kako se nada kako će konferencija poprimiti regionalni karakter u vezi čega su već održani početni dogovori za predstavnicima delegacija Srbije i Crne Gore.

Za kraj, valja naglasiti kako su važnost ove konferencije prepoznale brojne turističke zajednice diljem Hrvatske, koje su sufinaciranjem sudioničke kotizacije omogućile vinarima dolazak na konferenciju. Među nijma se ističe Turistička zajednica Kvarnera, sa brandom Kvarner Wines, koja je ne samo sufinancirala dolazak vinara, već i održavanje vinske prezentacije kvarnerskih vina u okviru konferencije. Vinare i VinMarKon podržali su i TZ Međimurja, TZ Koprivničko-križevačke županije, TZ Osječko-baranjske županije, TZ Vukovarsko-srijemske županije, TZ Brodsko-posavske županije, TZ Šibensko-kninske županije, lokalne TZ Poreča, Vižinade i Kaštela.

Ne smijemo zaboraviti niti prijatelja konferencije, časopis za turizam Place2Go, vinske sponzore Apolitico vina, Kvarner Wines, Vina Opus, Vina Kamenjak i Vina Soshich, te vodu Janu i Jamnicu.

---

Tekst: Irena Lučić, diWine Portal

Foto: Nikola Zoko