Nakon ljetne stanke, održani su 24. "Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom". To su zabavno-edukativne interaktivne radionice koje su stekle popularnost zahvaljujući tome što su prilagođene i vinskim znalcima i ljubiteljima vina koji tek uče, koncipirane kao svojevrsni talk show u kojem publika aktivno sudjeluje i tako sukreira tijek razgovora.

Ovom prilikom je Stiplošek ugostio vinariju Belje, a gošće su mu bile glavna enologinja Suzana Zovko i voditeljica marketinga, turizma i korporativnih komunikacija Ljiljana Vajda-Mlinaček.

Vinarija Belje nalazi se u Baranji koja je ime dobila upravo po vinogradarstvu i vinu (prema prijevodu s mađarskog, Baranja je majka vina) i na čijem području se u Hrvatskoj nalazi vinogorje Baranja, a u Mađarskoj Villány. Temelje Belja postavio je Princ Eugen Savojski u 17. stoljeću. Razvijao je ratarstvo i stočarstvo i sadio vinovu lozu; samo mu je najbolje bilo dovoljno dobro, a njegovu viziju danas slijede Vina Belje.

Vinogradi Belja prostiru se na ukupno 650 hektara, a u njima se s pažnjom uzgaja te uglavnom ručno bere gotovo 3 milijuna čokota graševine, chardonnaya, merlota, cabernet sauvignona i frankovke. Usred vinograda uzdiže se i najmodernija vinarija u regiji, ukupnog kapaciteta 8 milijuna litara vina.

Stari podrum najveći je baranjski gator (vinski podrum karakterističan za Podunavlje) koji se prostire na tri etaže ukupne površine 1.200 m² u kojima se nalaze drvene bačve od slavonskog hrasta iz Spačvanskih šuma. U podrumu se nalazi i bogata vinska arhiva s više od 20.000 reprezentativnih uzoraka i najstarijim vinom iz 1949. godine. Tu je i vinoteka i, naravno, kušaonica u kojoj se mogu kušati vina i tradicionalni baranjski suhomesnati proizvodi.

Publici Vinskih razgovora odlučili su predstaviti sljedeća vina: Graševinu vrhunsku 2019, Graševinu Goldberg 2017, Chardonnay premium 2017, Rose 2019, Merlot premium 2016, Cabernet sauvignon Merlot premium 2016 i kao posebno iznenađenje Frankovku Goldberg 2012.

Vina su pratili fini zalogaji - kulen i kobasica od crne slavonske svinje i dvije vrste sira, Gauda Belje i Belje Gold.

Vina Belje su iznimno skladna i teroarski izražena i uvelike se vidi potpis Suzane Zovko, što je jako dobro. To su sortna vina, lijepo izbalansirana, vrlo ugodna pa čak i kad imaju nešto više alkohola, on vam ne smeta i ne osjetite ga na loš način. Takva vina, da radi netko od malih proizvođača, sigurno bi bila osjetno skuplja, a li zbog količine si Belje može dozvoliti takve cijene koje ima te možemo reći da spadaju u best buy unutar svojih kategorija. No ako želite poseban doživljaj uz neko vino iz njihovog asortimana, potražite Frankovku iz '09 ili '12 i sasvim sigurno će vas oduševiti jer kao što kaže Tomislav Stiplošek, "to je duhovno iskustvo".

Publika je bila izuzetno zadovoljna s paletom vina koja su kušali, kao i s delicijama od crne slavonske svinje. Posebno je zanimanje vladalo za sir Belje Gold u obliku kulena... Sirevi Belje nastali su od domaćeg mlijeka s beljskih farmi. Belje Gold, tvrdi kravlji sir, dozrijeva u prirodnom ovitku, a dimljen na bukovom drvetu dobiva prepoznatljivu zlatnu boju na površini sira.

Za delicije od crne slavonske svinje, oni koji su ih kušali po prvi put, pitali su u čemu je tajna njihove visoke kvalitete. "Tajna" je u uzgoju svinja na otvorenom, u kombinaciji odabranog mesa i najfinije crvene mljevene paprike, u dimljenju u tradicionalnoj pušnici na prirodnom dimu bukovog drveta, u pomnom praćenju polaganog zrenja… Tajna je u znanju, trudu i vremenu koje su iskusni majstori uložili u stvaranje delicija koje pružaju uživanje u mirisnim i okusnim senzacijama, a posebno u kombinaciji s beljskim vinima.

Od vina, naravno, apsolutno svi su se oduševili Frankovkom Goldberg 2012, a kod bijelih vina bila su podijeljena mišljenja - je li bolja vrhunska Graševina ili Graševina Goldberg.

Suzana Zovko je, na izazovno pitanje voli li više proizvoditi bijela ili crna vina, odgovorila: "Na početku svog rada više sam voljela crna vina, ali s vremenom, kroz rad u Belju, nekako su u prvi plan došle graševine i ostala bijela vina; jednostavno zato što su ona 70% naše proizvodnje. Međutim, u zadnje vrijeme, sve se više posvećujemo crnim vinima i smatram da je Baranja izuzetno veliki potencijal za crna vina, posebice za frankovku, što i dokazuju naše Frankovke iz '09 i '12, koje su iznimno velika vina, ali isto tako i za cabernet frank koji ćemo, nadam se, uskoro zasaditi i započeti s njim lijepu, novu vinsku priču."

Od pitanja, svakako treba istaknuti pitanja našeg poznatog sommeliera Predraga Čavića i novinara Madunića o tome kako se dobiva takva punoća i sklad crnih vina, a da ne prevladava drvo. Suzana je to objasnila činjenicom da rade s različitim veličinama drvenih bačvi koje nisu nove pa drvo ne prevlada nad okusima vina te kasnijom kupažom vina iz tih bačvi u idealnim omjerima.

Važna potvrda iznimne kvalitete za vina Belje su brojne svjetske nagrade i priznanja. Zanimljivo je pitanje novinara Željka Suhadolnika, jer se i mnogi potpuno slažu s njegovim pitanjem: "Vino košta 100 kn, dobije zlato na Decanteru i nakon toga i dalje košta 100 kn. Svuda u svijetu cijene takvih vina rastu, osim kod nas. Zašto?" Na to pitanje pravog odgovora i nema. Ljiljana Vajda-Mlinaček je na to odgovorila da su željeli počastiti potrošače, što je lijepo od njih, ali možda bi hrvatski vinari trebali početi razmišljati o tome da nagrađena i velika vina cjenovno izdvoje od ostatka asortimana.

"Želimo da su naši potrošači zadovoljni i oni nam to znaju vratiti. Početkom godine smo predstavili personalizirane vinske etikete i veseli nas da su ljubitelji vina pozdravili taj potez.", rekla je Ljiljana Vajda-Mlinaček. "Uz prodaju vina, u Belju puno truda ulažemo u vinski turizam i osmišljavanje raznih turističkih sadržaja kao što je i berba grožđa za koju ove godine, usprkos koroni, ima dosta interesa."

S obzirom na ljepotu starog podruma Belje, vinski turizam postaje sve bitniji, tako da trenutno dostižu broj od desetak tisuća posjeta godišnje. Turisti posjetu Belju mogu započeti u vinogradu uz uživanje u pogledu na rodne vinograde, zatim vidjeti kako se spajaju ručna berba i najmodernija svjetska tehnologija, a posjeta starom podrumu omogućuje šetnju među hrastovim bačvama te kušanje vina i tradicionalnih baranjskih specijaliteta.

"Iznimno sam sretan što je krenula nova sezona Vinskih razgovora. Nisam ni shvatio preko ljeta koliko su mi nedostajali.", rekao je Tomislav Stiplošek, "Vinarija Belje definitivno je jedna od naših najvećih vinskih tvrtki, ali ni u kojem slučaju nije 'industrija'. U sve njihove proizvode uloženo je puno truda i ljubavi, iza njih stoje ljudi kao što su Suzana i Ljiljana, a ne samo naziv Belje dd. Ono što je također jako bitno, ulažu puno u vinski turizam, tko da bi mogli biti jedni od pokretača vinskog turizma u Baranji."

"Na kraju, moram se osvrnuti na krizu koji nam je izazvao koronavirus, koji je počeo zatvarati ugostiteljske objekte pa je tako s radom prestao i lokal u kojem smo ranije održavali Vinske razgovore, tako da smo sada u Egoist baru i nakon prvog sam jako zadovoljan.", dodao je Stiplošek. Egoist bar Cvjetno nalazi se na adresi Veslačka ulica 17, a od kad je otvoren stječe vjernu publiku koju osvaja slasnim delicijama, ljubaznim i organiziranim osobljem, a s razlogom je proglašen jednim od interijerski najzanimljivijih mjesta i idealno mjesto za privatna ili poslovna druženja.

(autor fotografija: Rene Karaman)