WWF-ovo „Izvješće o plavom planetu“ pokazuje da su u posljednja četiri desetljeća populacije nekih riba opale za čak 75 posto.

Izvješće svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF navodi kako su diljem svijeta populacije riba, neophodnih za osiguravanje ljudskih potreba za hranom, u ozbiljnom padu.  Iako su statistike obeshrabrujuće, „Izvješće o plavom planetu“ ukazuje da je ovaj poražavajući trend moguće izbjeći navodeći postojeća rješenja. 

Najnovije proučavanje morskih sisavaca, ptica, gmazova i riba pokazuje da je u posljednja četiri desetljeća na globalnoj razini populacija ovih životinja u prosjeku prepolovljena, dok su populacije nekih riba opale za čak 75 posto.  Ta otkrića prognoziraju nadolazeće probleme svim zemljama, a osobito onima u razvoju. 

Kako bi se ovaj poražavajući trend preokrenuo, vodeći svjetski političari moraju osigurati da su oporavak oceana i očuvana obalna staništa jasno prepoznati u provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a, koji će biti službeno odobreni kasnije ovog mjeseca. Pregovori o novom globalnom klimatskom sporazumu također su važna prilika da se pruži značajna potpora dobrom stanju mora i oceana.

„Odlučili smo žurno objaviti ovo izvješće kako bi svi mogli dobiti uvid u najnovije stanje mora i oceana”, kaže Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a.  "U vremenu samo jedne generacije, ljudska aktivnost teško je naštetila morima i oceanima, od toga da se ribe izlovljavaju brže nego što se mogu reproducirati, do uništavanja njihovih staništa. Potrebne su temeljite promjene kako bi se osiguralo obilje života u oceanu i za buduće generacije", istaknuo je. 

Istraživanja u izvješću WWF-a pokazuju da vrste koje su bitne za ribolov i za globalnu opskrbu hranom iz mora, trpe najveći pad. Ističe se i drastičan pad zaliha najpopularnijih komercijalnih riba poput tune, skuše i palamide za čak 74 posto. 

Situacija u Jadranu prati negativne svjetske trendove što je vidljivo iz posljednjih znanstvenih analiza STCF-a (Scientific, Technical and Economic Committee for Fisheries), znanstvenog tijela Europske Unije. „Dosadašnje prakse upravljanja morskim resursima u Jadranu nisu održive, što znači da će ribolov, nastavimo li ovakvim načinom gospodarenja, vrlo brzo ostati samo uspomena”, kaže Danijel Kanski, savjetnik za ribarstvo u WWF Adria. „Usklađivanje ribolovnih praksi na način da održivo iskorištavamo morske resurse jedini je način da očuvamo stoljetnu tradiciju ribarenja na Jadranu, a samim time i radna mjesta vezana uz nju“, zaključuje. 

Sredozemno more je jedno od najstarijih ribolovnih područja na svijetu u kojem ljudi već stoljećima žive od ribarstva. Na žalost, ono se sada prekomjerno iskorištava: oko 1,5 milijuna tona ribe lovi se u Sredozemnom moru svake godine. Čak 95 posto ribljih stokova je prelovljeno, 89 posto je osiromašeno dok je većina vrsta morskih pasa gotovo potpuno nestala.     

„Izvješće o plavom planetu” pokazuje pad populacije morskih organizama od 49 posto između 1970. i 2012. godine. Analiza prati 5,829 populacija 1,234 vrste, što predstavlja gotovo dvostruko više podataka od posljednjih studija i daje jasniju, zabrinjavajuću sliku stanja oceana.