Stres je prirodna psihološka i tjelesna reakcija na različite životne zahtjeve.

Neizbježan je i važan dio života koji pomaže da savladamo različite opasnosti i izazove.

U stanju stresa u tijelu se događa niz fizioloških promjena koje nas opskrbljuju energijom i pripremaju na reakciju. Ubrzano disanje, mišićna napetost, ubrzani rad srca, izoštravanje osjetila, samo su neke od promjena kojima nas organizam štiti u stresnoj situaciji i koje povećavaju snagu, izdržljivost, fokusiranost i ubrzavaju vrijeme reakcije.

U trenutku kad stresna situacija prođe, reakcije se umiruju i tijelo vraća u normalno, opušteno stanje.

Međutim, uslijed kroničnog stresa, resursi energije se troše i tada mogu nastupiti ozbiljne posljedica po zdravlje, raspoloženje, produktivnost i kvalitetu života općenito.

Uz sve intenzivniji tempo života stres za mnoge ljude postaje način života, a kontrola stresa važna životna vještina.

Tehnike kontrole stresa pomažu u prepoznavanju izvora i znakova stresa te ublažavanju njegovih štetnih efekata.

Kako pojačati otpornost na stres?

• Bavite se redovitom tjelovježbom
• Budite socijalno aktivni, družite se, komunicirajte
• Prakticirajte aktivnosti/hobije koji vas vesele
• Organizirajte vrijeme – kako bi se što efikasnije nosili s velikim brojem zadataka, napravite popis i poredajte zadatke po važnosti. Rasporedite ih kroz dnevni i tjedni plan i pratite napredak u njihovom izvršavanju.
• Naučite neku od tehnika opuštanja – tehnike poput abdominalnog disanja, vizualizacije, kao i joga, meditacija pomažu u kontroli stresnih odgovora
• Vodite brigu o zdravoj prehrani i ograničite konzumaciju kave, alkohola, cigareta.

Fluktuacije u raspoloženju prirodna su pojava. Svatko se ponekad osjeća neraspoloženo i potišteno. No, ukoliko su takvi osjećaji dugotrajni i ometaju svakodnevni život, mogu upućivati na depresivnost.

Depresija je bolest. Nije karakterna mana niti znak slabosti ili lijenosti.

Učestala je pojava te se procjenjuje kako u bilo kojem trenutku 15-20% odraslih osoba pati od depresivnih simptoma.

Depresija utječe na različite aspekte funkcioniranja – na ono što osjećamo, mislimo i kako se ponašamo.

Kad smo depresivni možemo imati manjak energije, izgubiti interes i volju za dnevne aktivnosti i ljude oko sebe, osjećati se mrzovoljno, žalosno, bespomoćno, izgubiti zadovoljstvo u stvarima koje su nas ranije veselile, biti pretjerano samokritični. Možemo se baviti razmišljanjima o smrti, uključujući misli o samoubojstvu.

Pojavu depresije teško je pojasniti pojedinačnim faktorom. Ona može biti rezultat biokemijskih, interpersonalnih, ponašajnih, kognitivnih čimbenika.

Obzirom na niz složenih i ometajućih simptoma koje ima, važno ju je prepoznati i potražiti stručnu pomoć. Što ranije liječenje započne, veća je vjerojatnost njegovog uspjeha.

Najčešći oblik tretmana depresivnosti uključuje psihoterapiju i/ili primjenu lijekova.

Kako si pomoći kad smo depresivni?

Stručna pomoć je neophodna u liječenju depresije, no vlastiti angažman može značajno doprinijeti poboljšanju stanja.

Budite aktivni!

Depresija je obično obilježena povlačenjem i smanjenom razinom aktivnosti. I osobe koje nisu depresivne mogu postati slabije raspoložene ako su duži vremenski period pasivne ili im je dosadno. Zato je vrlo važno naučiti ponovno biti aktivan. Izradite tjedni popis aktivnosti i odredite vrijeme za svaku od njih. Pokušajte ih napraviti i onda kad za to nemate volje.

Primjerice, redovita tjelesna aktivnost može biti vrlo efikasna u poboljšanju raspoloženja i povećanju razine energije. Već 20-ak minuta tjelesne aktivnosti dnevno (poput šetnje u parku) može imati terapeutsko djelovanje.

Budite također društveno aktivni. Kontakti s drugim ljudima mogu pomoći prevladati osjećaj izolacije i barem djelomično skrenuti misli s osobnih problema. Razgovarati i dijeliti iskustva s nekim tko ima slične teškoće može dovesti do osjećaja olakšanja i ukazati da u borbi s depresijom nismo sami.

Priuštite si pozitivna, nagrađujuća iskustva (poput duge kupke ili dana provedenog s prijateljima).

Slijedite preporuke za zdravu prehranu i ograničite unos cigareta, alkohola, kofeina.

Depresija i suočavanje s bolešću.

Bolest je jedan od najstresnijih životnih događaja.

Kronična bolest je dugotrajna i obično se ne može izliječiti ali se može kontrolirati.

Kod osoba s kroničnim oboljenjima depresija je učestala ali često ostaje neprepoznata. Povezanost depresije i kronične bolesti nije u potpunosti razjašnjena, no depresija može usporiti oporavak i povećati rizik daljnjeg obolijevanja.

Liječenjem depresivnosti može se povećati osjećaj nade i razina energije. Ako se osjećamo bolje, možemo kvalitetnije voditi brigu o sebi a time uspješnije kontrolirati bolest.

Anksioznost je neugodno stanje unutarnjeg nemira, straha i zabrinutosti popraćeno tjelesnim promjenama poput “lupanja srca”, znojenja, drhtanja, teškoća spavanja, teškoća koncentracije i sl. Javlja se uslijed anticipacije – predviđanja buduće prijetnje.

Svatko je povremeno nervozan i anksiozan. Situacije poput javnog izlaganja, ispita ili donošenja važnih odluka kod većine ljudi izazvati će anksioznost. Međutim, ukoliko je ona toliko učestala i intenzivna da ometa normalan život, možemo posumnjati da se radi o anksioznom poremećaju koji zahtjeva odgovarajući tretman.

Najčešći oblik tretmana anksioznosti uključuje psihoterapiju i/ili primjenu lijekova.

Postoji nekoliko vrsta anksioznih poremećaja: panični poremećaj, specifične fobije, socijalna fobija, generalizirani anksiozni poremećaj.

Kako si pomoći kad smo anksiozni?

Smanjenju razine anksioznosti možemo i sami doprinijeti:

• Redovitom tjelesnom aktivnošću
• Tehnikama opuštanja, meditiranjem
• Ograničavanjem unosa kofeina, nikotina, alkohola
• Dovoljnom količinom odmora
• Promjena životnih navika: pušenje, pretilost